Umjetna inteligencija u novije je vrijeme vrlo vruća tema, o njoj se često priča, piše i sve je više novih istraživanja koja se bave i tehnologija koje koriste umjetnu inteligenciju.
Samo u posljendjih 10 godina broj znanstvenih istraživanja koja se bave umjetnom inteligencijom povećao se čak 20 puta. Podatak je to koji je tijekom online predavanja na CARNET-ovoj konferenciji "Izazov Prihvaćen!" iznio dr. sc. Markus Schatten, profesor s Fakulteta organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu.
Zlatna doba, nuklearne zime
No, nije uvijek bilo tako, jer je razvoj umjetne inteligencije imao svoje dobre i loše periode, točnije razvoj umjetne inteligencije dosad je imao tri takozvana zlatna doba (mi trenutno živimo u trećem) te dvije svoje takozvane "nuklearne zime".
Sva zlatna doba umjetne inteligencije, u kojima je ona bila itekako vruća tema podrazumijevaju nagli razvoj algoritama i metoda, velika ulaganja u to područje, rješavanje izzova velikiih podataka, povećanje računalnih kapaciteta i specijalizirane računalne opreme, velik broj istraživanja te naravno i veliku pozornost medija i popularne kulture.
Sve nuklearne zime pak bile su pak odraz nedostatka navedenih parametara.
Poslovi nestaju, poslovi niču
Ipak, kad je riječ o umjetnoj inteligenciji, često se ljude zapravo isključivo plaši time da će njihova radna mjesta preuzeti upravo ta tehnologija, no profesor Schatten je na primjeru nastavnika možda i najbolje obrazložio koji su argumenti protiv toga, ali i za takav razvoj događaja.
Isto tako, Schatten je naveo čitanv niz primjera poslova koji su iščezli zbog napretka tehnologije i strojeva zbog kojih su ti poslovi s vremenom iščezli. Naglasak je ovdje na činjenicu da ti poslovi nisu nestali preko noći te da je tu uvijek bila riječ o procesu i prilagodbi novom tržištu rada. Tako su primjerice pojavom perilice rublja nestale pralje, automatizacijom rada lifta nestali operateri lifta, pojavom čitavog niza strojeva nestala su i mnoga radna mjesta na proizvodnim trakama, itd.
No, tehnološki napredak otvorio je i nova radna mjesta, a primjer jednog takvog je i community menadžer, koji je sa strelovitim razvojem platformi društvenih mreža postao nužnost za mnoge tvrtke. Tu su i e-sportaši te influenceri svih mogućih vrsta, koji na raznoraznim društvenim platformama svoje profile ili video kanale pune sadržajem od kojeg zarađuju zbog velikog broja korisnika društvenih mreža koji pregledavaju taj sadržaj. Da ne spominjemo eksploziju radnih mjesta u čitavom IT sektoru, jer svu tu tehnologiju netko mora održavati i unaprijeđivati je.
Na današnjoj utakmici čovjek - umjetna inteligencija, rezultat je uvjerljivih 4:1
Ali vratimo se na spomenuti Schatenov primjer s nastavnicima i mogućnosti da umjetna inteligencija preuzme njihov posao. Schatten navodi četiri argumenta protiv i jedan za takav scenarij.
Kao argumente protiv mogućnosti da nastavnici izgube svoj posao pred umjetnom inteligencijom, Schatten navodi probleme konteksta, etike, socijalne inteligencije i empatije. Zvuči dosta općenito, no upravo navedene stvari su nešto što je umjetnoj inteligenciji izrazito teško dokučiti.
Umjetna inteligencija teško povezuje niz događaja u kontekst, odnosno ona nema razumijevanje konteksta kao čovjek, kojem je to prirodna stvar. Pojam etike je jednako problematičan za umjetnu inteligenciju, štoviše, Scahtten smatra da je etički problem ključan i da će upravo on odrediti hoće li trenutni hype oko umjetne inteligencije rasti ili pasti.
Naime, ako umjetna inteligencija uči etiku isključivo iz sirovih podataka, koji u sebi mogu sadržavati raznorazne pristranosti, to kasnije može stvoriti krajnje upitno etičko djelovanje. Opet, bez razumijevanja konteksta tih podataka, teško će se razviti i suvisla etika umjetne inteligencije.
Schatten navodi primjere sustava za predviđanje kriminala u Velikoj Britaniji, koji su s vremenom postali izrazito rasistički nastrojeni te sustav autopilota, koji u sebi nema razvijenu etiku koja će mu pomoći u situaciji u kojoj mora birati koga spasiti, vozača ili drugog sudionika u prometu. Drugim riječima Schatten vidi problem u tome kako bi umjetna inteligencija ocijenila uči li dijete nečem lošem ili neprimjerenom.
Kad je riječ o argumentu socijalne inteligencije, Schatten upozorava da je većina sustava umjetne inteligencije, računalnog i strojnog učenja te dubokog učenja (deep learning), bazirana na takozvanom jednom agentu. to znači da su izrazito samoorjentirani, odnosno sebični pa im je teško raspoznati različite društvene situacije.
Problem empatije, odnosno suosjećanja isto tako predstavlja duboku vodu za umjetnu inteligenciju, koja se doduše polagano počinje baviti učenjem i razumijevanjem osjećaja, ali to nije ista stvar. Na, kao i kod prethodnih primjera, da bi mogli empatski reagirati, morate razumjeti kontekst situacije. Danas se elementi empatije samo izravno mogu implementirati u sustave umjetne inteligencije, opet, bez konteksta.
Jedan ali vrijedan?
Za kraj, Schatten je naveo i jedan argument za, odnosno argument po kojem bi umjetna inteligencija mogla zamijeniti nastavnike. Kao primjer je naveo teoriju indijskog profesora Sugate Mitre, a ta teorija glasi da je edukacija samoorganizirajući sustav.
Profesor Mitra je svoju tezu dokazivao u interesantnim eksperimentima, a najinteresantniji takav eksperiment bio je takozvana "rupa u zidu", koji je nastao prije nego što su pametni mobiteli postali toliko globalno rasprostranjeni. Naime, u Indiji i drugim zemljama, Mitra je u ruralnim područjim postavio računalo povezano s internetom u rupu u zidu i promatrao što će se dogoditi.
U tom eksperimentu, djeca, koja su prirodno znatiželjna, počela su prčkati oko računala te su sama u igri naučila raditi na njemu, koristiti internet i email. Dakle, bez ikakve intervencije i edukacije, naučili su nešto što se uči i na satu informatike.
Mitra je sličan eksperiment uspješno izveo i za učenje jezika te drugih stvari.
To zapravo znači da ako možemo uspostaviti samostalne izvore učenja, učenici onda mogu do znanja doći sami.
Zaključno, ako se bojite da će umjetna inteligencija ubrzo ugroziti vaše radno mjesto, takva bojazan je zasad neopravdana, a čak i da je tako, opet postoji vremenska prilagodba, jer ništa pa tako ni poslovi, ne nestaju preko noći.
Predavanje profesora Schattena pogledajte u niže priloženom videu. Prvi dio predavanja vezan je za povijest umjetne inteligencije, a drugi dio (27:55 minuta) se bavi pitanjem hoće li umjetna inteligencija preuzeti naše poslove.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
