Za plaćanja, čak i ona do 100 kuna, sve se više oslanjamo na kartice, pokazuju rezultati redovnog istraživanja MasterIndex, koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Improve. Istraživanje je pokazalo da korisnici bankarskih usluga u Hrvatskoj idu ukorak s evolucijom plaćanja – gotovo svi koriste se karticama, kupuju online, a beskontaktno plaćaju osam puta više nego prije pet godina.
Gotovo svi građani koriste se karticama
Udio korisnika kartica među korisnicima bankarskih usluga u Hrvatskoj nastavio je tendenciju rasta te danas iznosi 94%. Naime, u rujnu 2017. iznosio je 92 %, a ukupnom porastu u proteklom razdoblju najviše je pridonijelo povećanje broja korisnika kreditnih kartica – s 51 % na 55 %. Ipak, neke se stvari nisu toliko mijenjale. Kao i u proteklih nekoliko godina, u prosječnom hrvatskom novčaniku nalazi se nešto manje od tri kartice (2,7). Međutim, značajan broj korisnika kartica (47 %) ima tri ili više kartica, a taj broj raste s visinom prihoda i dobi korisnika. Kartice u prosjeku više koriste oni s višim prihodima, obrazovaniji te muškarci.
Uporaba kartica postala dio svakodnevice
Korisnici preferiraju plaćanje karticama na prodajnom mjestu pa ih tako 94 % karticama plaća više puta mjesečno, od kojih 60 % nekoliko puta tjedno, a četvrtina (25 %) svakodnevno. Plaćanje karticom na prodajnim mjestima još je češće kod korisnika kreditnih kartica – 30 % ih rabi svakodnevno, a 61 % nekoliko puta tjedno. Na bankomatima se kartice koriste ipak nešto rjeđe.
Građani žele plaćati beskontaktno
U proteklih pet godina korištenje beskontaktnog plaćanja među korisnicima kartica povećalo se za osam puta te sada iznosi 81 %. Taj broj ujedno ukazuje na rast korištenja tog načina plaćanja za 7 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Taj je udio još i veći među najmlađim ispitanicima, onima s mjesečnim prihodima višima od 12.000 kuna te ispitanicima iz Istre i Primorja.
Značajna većina onih koji koriste beskontaktno plaćanje tako plaća najmanje jednom tjedno (75 %), a svakodnevno njih 17 %. Čestoj uporabi sigurno su doprinijele prednosti koje pruža ovaj način plaćanja, a kao glavne većina ispitanika ističe brzinu i jednostavnost. Uz to, čak 61 % ispitanika smatra ga boljim načinom plaćanja od gotovine, dok ga 62 % namjerava koristiti češće nego do sada. Štoviše, više od 50 % ispitanika smatra ga ne samo sigurnim nego i najboljim načinom plaćanja.
Beskontaktno plaćanje najčešće je u supermarketima, zatim lokalnim dućanima te benzinskim postajama. Ispitanici su istaknuli kako bi svakako htjeli da na većem broju prodajnih mjesta bude moguće beskontaktno plaćanje. To se prije svega odnosi na dućane (35 %), restorane i kafiće (12 %), javni prijevoz (11 %) te benzinske postaje (7 %).
„Istraživanje je potvrdilo da Hrvati idu ukorak s globalnim trendovima, no i dalje postoji mnogo mjesta za napredak kad je riječ o prihvatu. Svaki ugostiteljski objekt koji želi privući i zadržati goste mora imati POS uređaj, dok su trgovine nezamislive bez njih. Posebno se to odnosi na hrvatsko priobalje u koje dolazi velik broj stranih turista. Promjene valuta ograničavaju potrošnju, a gosti mogu odustati od kupnje određene usluge samo zato što u tom trenutku ne raspolažu s dovoljno gotovine. Kartice su sve popularnije jer su praktične. Ljudi sve više cijene svoje vrijeme i u svakom trenutku žele brzinu i jednostavnost, tako i kod plaćanja“, istaknula je direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj Sanja Žigić.
U Hrvatskoj se manje kupuje na rate
Na rate kupuje 65% ispitanika, ponajprije onih starijih od 40 te s višim primanjima, što je za 7 postotnih poena manje nego prošle godine. Najčešće (83 %) se na rate kupuje potrošačka elektronika, namještaj (59 %), odjeća i obuća te modni dodaci (50 %). Na četvrtom su mjestu predmeti vezani za održavanje automobila, nakon čega slijede putničke agencije, namirnice, knjige i intelektualne usluge. Rate se koriste najviše pri plaćanju iznosa većih od 500 kuna, a u prosjeku se plaća na 6 rata.
Velik interes za mobilno plaćanje
Gotovo dvije trećine ispitanika (62 %) zainteresirano je za plaćanje mobitelom, a posebno oni najmlađi i obrazovaniji. Plaćanje SMS-om još uvijek je najrasprostranjeniji oblik mobilnog plaćanja (71 %), a mobitel se u većoj mjeri još upotrebljava i za provjeru stanja na računu i kartičnih troškova (65 %) te za mobilno bankarstvo (53 %). Uz to, 52 % ispitanika zainteresirano je i za inovativnije načine plaćanja, a riječ je o plaćanju mobilnom aplikacijom.
Popusti i ušteda vremena potiču online kupnju
Čak 86 % korisnika kartica u Hrvatskoj kupuje online. Među njima prednjače ispitanici s višim primanjima, više razine obrazovanja te ispitanici iz Dalmacije. Zanimljivo je da 8 % ispitanika online kupuje svaki tjedan. Proizvodi i usluge koji se tako najviše kupuju jesu odjeća i obuća (61 %), potrošačka elektronika (47 %), pokućstvo (39 %), kozmetika i parfemi (25 %), softver i igre, igračke i dječja oprema, kultura i ulaznice, putničke agencije, aviokarte te knjige i glazba. Online kupnju najviše potiču povoljne cijene, promotivne akcije i popusti (67 %), ušteda vremena (62 %), veća ponuda roba i usluga (60 %), mogućnost kupovine u bilo koje doba dana (60 %), nedostupnost nekih proizvoda u klasičnim trgovinama (54 %), dostava do kućnog praga (43 %) te lakša usporedba cijena (39 %).
S druge strane, ljude od online kupnje odvlači strah od nedostatka sigurnosti, želja da se proizvod vidi prije kupnje, činjenica da nemaju adekvatnu karticu ili metodu plaćanja te mogućnost kupnje svih potrebnih stvari u klasičnim trgovinama.
Tako 45 % ispitanika ističe da nema povjerenja u web-trgovine kada je riječ o ostavljanju kartičnih podataka, dok nešto veći broj ispitanika (49 %) nema takvih sumnji te pohranjuju podatke svojih kartica u stranim (29 %) i domaćim online trgovinama (11 %) te unutar mobilnih aplikacija (9 %).
Za online kupnju najčešće se upotrebljavaju kartice
Raste popularnost korištenja debitnih kartica za kupnju online pa su upravo takve kartice sada prvi odabir ispitanika pri kupnji online – njima plaća 32 % online kupaca, PayPal koristi 26 %, a kreditne kartice 25 %. S druge strane, gotovinsko plaćanje po primitku dostave, internetsko bankarstvo ili obročno plaćanje odabire tek mali broj ispitanika (7, 5 i 3 %).
Gotovo polovica ispitanika (44 %) kupuje podjednako i u hrvatskim i stranim web-trgovinama, dok 42 % kupuje prvenstveno u inozemnim, a 14 % u domaćim online trgovinama. Kupnju u stranim internetskim trgovinama preferiraju oni s najvišim i najnižim prihodima te mladi do 29 godina starosti.
76 % ispitanika račune plaća online
Račune za vodu, struju, plin i ostale režije ispitanici manje plaćaju gotovinom, a više online. Kao glavni način plaćanja računa ispitanici ističu online bankarstvo (47 %), zatim mobilno bankarstvo (39 %), a tek onda plaćanje u poslovnicama pošte ili Fine (18 % u usporedbi s 22 % prošle godine). Ključni razlozi zbog kojih neki ne plaćaju račune online jesu plaćanje isključivo gotovinom, zatim karticama u poslovnicama ili jednostavno zato što ne koriste internetsko ili mobilno bankarstvo.
