U posljednje se vrijeme sve više govori o pametnijem korištenju resursa i uvođenju zelene tehnologije kojom, ne samo da čuvamo prirodne resurse, već i štedimo energiju. Kao jedan od najjednostavnijih način za štednju energije (poglavito električne), a time i novca, spominje se korištenje štednih žarulja za osvjetljavanje domova, javnih prostora i gradova. 

Potpuni prelazak na LED rasvjetu u samo tri područja koja su povezana s javnim proračunima - cestovna javna rasvjeta, zdravstvo i obrazovanje - pomogao bi Hrvatskoj postići godišnju uštedu na električnoj energiji od 25 milijuna eura. Godišnja potrošnja električne energije smanjila bi se za 242 GWh, što predstavlja smanjenje CO2 od preko 50 tisuća tona. To je ekvivalent količini CO2 koju 2,3 milijuna potpuno razvijenih stabala može apsorbirati u godini. Može se usporedititi i sa godišnjim emisijama CO2 od preko 17 tisuća automobila s unutarnjim izgaranjem. Pokazala je to studija koju je provela tvrtka Signify, a  koja je provedea u 11 zemalja srednje i istočne Europe, uključujući Hrvatsku. Studija je pokrivala potencijal ekonomskih, okolišnih i socijalnih koristi koje proizlaze iz obnove rasvjete u tri područja primjene: cestovna javna rasvjeta, zdravstveni sustav i obrazovnisustav.

S povećanjem rasta stanovništva i urbanizacije, potražnja za svjetlom raste. Provedba projekata temeljenih na LED tehnologiji i sustavu upravljanja donosi znatne uštede energije i nudi trostruku pobjedu - za gospodarstvo, građane i okoliš, istaknula je Martina Šimić Baranović, direktorica tvrtke Signify
Hrvatska. Kako se fokusiramo na područje održivosti, željeli bismo skrenuti pozornost da je obnova zgrada i ulične infrastrukture rasvjetom laka, brza i učinkovita, a od nje i gospodarstvo i okoliš imaju koristi - s neposrednim i mjerljivim pokazateljima".

Kako ističu iz Signifyja, prelazak na LED tehnologiju jedna je od najlakših obnova koja ne zahtijeva velika kapitalna ulaganja i ima brzu primjenu i vrijeme povrata kroz snažno smanjenje potrošnje energije i smanjene troškove
održavanja. 2006. rasvjeta temeljena na konvencionalnim tehnologijama bila je odgovorna za 19% globalne potrošnje električne energije. Prelaskom na digitalnu LED rasvjetu do 2018. godine taj se iznos smanjio na 13%. Procjenjuje se da će do 2030. godine, postupkom tzv. "LEDifikacije" i upotrebe IoT
tehnologije, udio rasvjete biti smanjen na 8%, dok se istodobno očekuje oko 35% veći broj svjetiljaka.

U pogledu cestovne javne rasvjete, od 650 tisuća rasvjetnih tijela u Hrvatskoj, oko 66% je zamijenjeno na LED tehnologiju. Unatoč velikom udjelu, postoji prostor za uštedu energije, odnosno godišnje smanjenje potrošnje električne energije za 113 GWh, godišnjih troškova za električnu energiju od 12 milijuna eura i smanjenja od gotovo 24 tisuće tona CO2. Uz to, prelazak na LED tehnologiju neće samo smanjiti potrošnju električne energije i troškove održavanja, već i poboljšati sigurnosne uvjete na cestama i ulicama.

U zdravstvenom sustavu u bolnicama postoji više od 100 tisuća instaliranih konvencionalnih svjetiljki u Hrvatskoj koje je potrebno zamijeniti. Prelazak na LED tehnologiju omogućio bi smanjenje potrošnje električne energije za 70% po rasvjetnom tijelu, a u Hrvatskoj je to godišnje 33 GWh ili 3,5 milijuna eura.

Obrazovni sustav je još jedno važno područje sa značajnim mogućnostima uštede. Prelazak na LED tehnologiju u školama znači ne samo smanjenje troškova električne energije, već ponajviše značajno poboljšanje uvjeta učenja i udobnosti očiju učenika i učitelja. Od gotovo 800 tisuća rasvjetnih tijela u školama i sveučilištima u Hrvatskoj, manje od 20% je zamijenjeno LED tehnologijom. Daljnja izmjena mogla bi pridonijeti godišnjem smanjenju potrošnje električne energije za 96 GWh, godišnje smanjenje troškova električne energije za 10 milijuna eura i smanjenja emisija od 20 tisuća tona CO2.