Hrvatska i Izrael ubuduće će prisnije surađivati u suzbijanju kibernetičkih napada, a sporazum o suradnji u četvrtak su u Tel Avivu potpisali hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i glavni direktor izraelskog Nacionalnog ureda za kibernetiku Yigal Unna.

U izjavi za Hinu Unna je istaknuo da mu je velika čast potpisati "povijesni sporazum" između Hrvatske i Izraela o kibernetičkoj sigurnosti, što je jedna od temeljnih prijetnji i potreba svih zemalja što dijele iste vrijednosti.

Susrećemo se sa sve više prijetnji i moramo se držati zajedno, kazao je Unna te dodao da Hrvatska i Izrael sada imaju put kojim će Europu i "naše dvije zemlje" zaštititi od kibernetičkih ugroza. Nadam se što većem broju aktivnosti i programa na kojima ćemo raditi zajedno kako bi podigli našu kibernetičku sigurnost, kazao je Unna.

Božinović je istaknuo da je institucija s kojom je potpisao ugovor među vodećim agencijama te vrste u svijetu.

Naš se život sve više seli u digitalnu sferu i zbog toga je potrebno zaštiti sve ono čime raspolažemo i čime se danas bavimo, a Izrael je tu jedna od vodećih zemalja u svijetu, kazao je Božinović Hini.
Za nas je ovo veliki iskorak i velika čast, radujemo se budućoj suradnji u zaštiti interesa naših država i ljudi, dodao je ministar.

U MUP-u ističu da broj, ozbiljnost i međunarodna priroda kibernetičkih napada iziskuje od država sve veće napore, inovativnost, ali i suradnju među državama. Suradnja na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini neophodna je za ispravno funkcioniranje i sigurnost digitalnog okruženja pa su u MUP-u uvjereni da će ovaj sporazum pridonijeti kibernetičkoj sigurnosti Hrvatske, njezinih građana i institucija.

Kibernetičke prijetnje šire se na sve više područja

Sva naša iskustva su i vaša, kazao je Unna koji je prije potpisivanja sporazuma hrvatskom izaslanstvu predstavio rad svoje agencije.

Nacionalni ured za kibernetiku odgovaran je izravno premijeru i u rangu je s ostalim sigurnosnim institucijama poput obavještajnih službi.

Istražuje nedopuštene ulaze u računala iz raznih pobuda – od ugroza političkih, gospodarskih i financijskih institucija do mogućih napada na "kritičnu infrastrukturu" poput energetskih i komunalnih postrojenja, ali i zdravstvenog sustava, prometa, plasiranja lažnih vijesti te utjecaja na demokratske i izborne procese.

Prije desetak godina kibernetičke prijetnje odnosile su se uglavnom na upade u elektronsku poštu, no danas ih je mnogo više i usmjerene su čak i na tržišta kriptovaluta te GPS sustave kojima se mogu, primjerice, bez ikakvih tragova i upozorenja na upravljačkim sustavima povećati brzina ili skretati putanja zrakoplova.

Izraelska iskustva na tom su području od posebne važnosti jer iza velikog broja kibernetičkih napada stoje hakeri iz Palestine, Sirije i Irana, kazao je Unna.

Kako bi se što uspješnije suočio s takvim prijetnjama, Izrael je uspostavio jedinstveni centar za kibernetičke napade i uveo hitni broj 119 na koji se uočene prijetnje mogu prijaviti. Česte su situacije, ističu izraelski stručnjaci, da ih na nepravilnosti upozoravaju moralni hakeri svjesni mogućnosti zlouporaba u cyber-prostoru.

(Hina)