Ovakav nagli razvoj umjetne inteligencije, odnosno njenih mogućnosti malo je tko očekivao. ChatGPT, a kasnije i drugi alati bazirani na umjetnoj inteligenciji pokazali su koliko je današnja AI dobra u programiranju, pisanju, stvaranju slika i videa itd., ali i koliko može biti - opasna. Upravo zato ubrzani su napori vezani uz njenu regulaciju i ograničenje mogućnosti umjetne inteligencije, pri čemu uvijek treba voditi računa o tome da ograničenja ne budu prevelika jer se time guši inovacija.
Taj problem i pronalaženje takvog balansa između smanjenja rizika i pokušaja razvoja inovacija pokušavaju riješiti i regulatorna tijela EU. Europska komisija još je prije dvije godine iznijela prijedlog uredbe o utvrđivanju usklađenih pravila o AI, a nedavno je Europski parlament zauzeo stajalište o pravilima vezanim uz umjetnu inteligenciju.
O zakonu kojim EU želi regulirati AI razgovarali smo s Robertom Dimitrovskim, direktorom razvoja u kompaniji BISS i stručnjakom za ovo područje. On usvajanje zakona smatra važnim korakom prema rješavanju etičkih i pravnih izazova koje pokreće AI te naglašava da, kako je riječ o regulativi koja će vrijediti na području cijele EU, da i Hrvatska mora usvojiti te provoditi te propise.
Kakav je vaš komentar na regulativu EU, smatrate li je korakom naprijed za AI ili mislite da bi mogla dovesti do ograničenja inovacija?
S jedne strane, propis EU-a može se smatrati pozitivnim razvojem za umjetnu inteligenciju. Cilj mu je uspostaviti okvir koji osigurava transparentnost, odgovornost i zaštitu temeljnih prava pri implementaciji sustava umjetne inteligencije. Postavljanjem jasnih smjernica i standarda, uredba namjerava izgraditi povjerenje javnosti i ublažiti potencijalne rizike povezane s umjetnom inteligencijom.
S druge strane, izražena je zabrinutost u pogledu potencijalnog utjecaja na inovacije. Kritičari tvrde da strogi propisi mogu spriječiti razvoj i usvajanje AI tehnologija stvaranjem tereta usklađenosti i gušenjem kreativnosti. Uspostavljanje prave ravnoteže između poticanja inovacija i osiguravanja odgovornih praksi umjetne inteligencije ključni je izazov s kojim se kreatori politika moraju pozabaviti.
Važno je napomenuti da uredba EU-a naglašava pristup temeljen na riziku, usredotočujući se prvenstveno na visokorizične aplikacije umjetne inteligencije. Ovaj pristup omogućuje više ciljani regulatorni okvir, smanjujući vjerojatnost pretjeranih ograničenja za manje rizična i inovativna rješenja umjetne inteligencije.
Kako pronaći balans između zaštite ljudi od negativnih posljedica AI-a i sprječavanja ograničenja inovacija koje nam može donijeti umjetna inteligencija?
Ravnotežu je moguće postići kombinacijom odgovornih praksi, suradnjom zakonodavnih tijela i tehnoloških tvrtki te i regulatornim okvirima koji podržavaju i zaštitu i inovacije. Pronalaženje pravog balansa između zaštite ljudi od negativnih posljedica umjetne inteligencije i poticanja inovacija stalan je proces. Moguće je stvoriti okruženje u kojem tehnologije umjetne inteligencije mogu napredovati uz osiguranje dobrobiti i zaštite interesa pojedinaca.
AI i kršenje autorskih prava
Kakav je odnos drugih država izvan EU prema regulativi umjetne inteligencije? Što možemo očekivati od zemalja poput SAD-a, a što od Kine?
Zemlje poput Sjedinjenih Država i Kine pokazale su različite stavove prema regulaciji umjetne inteligencije. Dok SAD tradicionalno naglašavaju inovacije i samoregulaciju, sve je više rasprava o potrebi za sveobuhvatnijim upravljanjem. Kina, iako aktivno promiče razvoj umjetne inteligencije, također je prepoznala važnost odgovornih praksi umjetne inteligencije i postupno provodi propise za rješavanje povezanih rizika. Globalni krajolik regulacije umjetne inteligencije je dinamičan i očekuje se da će zemlje nastaviti prilagođavati svoje pristupe kako bi uspostavile ravnotežu između inovacija, zaštite potrošača i društvenog blagostanja.
Spominje li se u zakonu kršenje autorskih prava s treniranjem AI?
Da, nedavno doneseni Zakon bavi se pitanjem kršenja autorskih prava u kontekstu obuke umjetne inteligencije. Zakon prepoznaje važnost prava intelektualnog vlasništva i potrebu da se zaštite nositelji autorskih prava u domeni umjetne inteligencije. Prema odredbama zakona, korištenje materijala zaštićenog autorskim pravima za obuku umjetne inteligencije bez odgovarajućeg ovlaštenja potencijalno bi se moglo smatrati kršenjem autorskih prava. To implicira da će organizacije i pojedinci koji koriste djela zaštićena autorskim pravima za obuku modela umjetne inteligencije možda morati dobiti odgovarajuće licence ili dopuštenja od nositelja autorskih prava.
Uključivanjem mjera za rješavanje kršenja autorskih prava, Europska komisija nastoji uspostaviti ravnotežu između poticanja inovacija i zaštite prava kreatora sadržaja. Cilj zakona je osigurati da razvoj i implementacija umjetne inteligencije poštuje postojeće zakone o autorskim pravima i promiče praksu poštene upotrebe.
Kako Hrvatska stoji po pitanju umjetne inteligencije, njena razvoja i regulacije?
Što se tiče razvoja umjetne inteligencije, Hrvatska ulaže napore u promicanje istraživanja i inovacija na tom području. Imamo rastuću AI zajednicu koja uključuje istraživače, akademike, startupove i profesionalce u industriji. Nekoliko sveučilišta i istraživačkih institucija u Hrvatskoj aktivno je uključeno u projekte vezane uz umjetnu inteligenciju. Osim toga, inicijative poput konferencija i radionica usmjerenih na umjetnu inteligenciju privukle su pozornost, potičući razmjenu znanja i suradnju.
Što se tiče regulacije umjetne inteligencije, kao država članica EU-a, od Hrvatske se očekuje da usvoji i provede te propise, osiguravajući dosljednost u upravljanju umjetnom inteligencijom na europskom tržištu. Kako se umjetna inteligencija bude razvijala, od Hrvatske se očekuje da drži korak s napretkom i doprinosi širem europskom ekosustavu umjetne inteligencije.
Postoji rizik, ali oko AI prevladava optimizam
Zakonom se uvodi i kategorizacija rizika. Tko će odlučivati o tom stupnju rizika - hoće li to biti neko EU tijelo ili... ?
Europska komisija kao glavno upravljačko tijelo odgovorna je za utvrđivanje kriterija i metodologija koje se koriste za procjenu i kategorizaciju rizika. Komisija će dati smjernice i propise koji opisuju specifične čimbenike koje treba uzeti u obzir pri određivanju razine rizika povezanog sa sustavima umjetne inteligencije.
Ipak, zakon naglašava važnost uključenosti država članica u proces procjene rizika. Dok Europska komisija postavlja sveobuhvatni okvir, pojedinačne države članice igrat će ulogu u provedbi i provedbi zakona unutar svojih nadležnosti.
Kakav je vaš pogled na AI i sve što se događa s ovom tehnologijom posljednjih mjeseci. Jeste li optimist ili pesimist?
Gledam na veliki napredak u umjetnoj inteligenciji s osjećajem optimizma. AI je pokazao izvanredan potencijal u revolucioniranju različitih aspekata naših života i ima sposobnost donijeti pozitivne promjene u brojnim industrijama. Iako je važno prepoznati potencijalne rizike i izazove povezane s umjetnom inteligencijom, kao što su problemi privatnosti i pristranosti u algoritmima, vjerujem da odgovornim razvojem i regulativom možemo učinkovito riješiti te probleme. Transparentnost, pravednost i odgovornost trebaju biti sastavni dijelovi sustava umjetne inteligencije kako bi se osiguralo da su usklađeni s etičkim standardima i društvenim vrijednostima.
