CubeSat sateliti maleni su sateliti koje sastavljaju brojne organizacije i tvrtke diljem svijeta kao svoj prvi ili testni satelit. Glavna je prednost ovih satelita upravo što su mali, jednostavni za sastavljanje i relativno jeftini, u odnosu na neke druge, sofisticiranije satelite.
No, da i kod takvih malih i jednostavnih satelita postoji prostor za poboljšanje pokazao je Matija Makoter, jedan od vodećih stručnjaka za CubeSat satelite u Hrvatskoj i hrvatski znanstvenik s CroCube misije. On je u svom istraživanju provedenom kroz rad na prvom hrvatskom satelitu CroCubeu, razvio je metode kojima se smanjuje broj dijelova, ubrzava sklapanje i povećava pouzdanost CubeSat satelita.
Kako je pojasnio u predstavljanju na meetupu održanom u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, primijenio je principe optimizacije proizvodnje i montaže CubeSatova, koji omogućuju smanjenje broja dijelova malih satelita s 81 na 61.
Postigli smo povećanje efikasnosti montaže s 23,47 na 44,13%, što ubrzava proizvodni proces, smanjuje troškove izrade i povećava pouzdanost CubeSat satelita, kaže Makoter.
Svoje istraživanje dokumentirao je u diplomskom radu „Aspekti oblikovanja i realizacije malog satelita“, koji je prošle godine obranio na Sveučilištu u Zagrebu. To je prvi hrvatski znanstveni rad o hardveru u svemiru, koji je izravno povezan s projektom koji je dizajniran, sastavljen i dijelom proizveden u Hrvatskoj, kao i uspješno lansiran u orbitu.
U HISPACE-u, udruženju hrvatske svemirske industrije, navode da znanstveni i praktični radovi poput Makoterova otvaraju mogućnosti za razvoj novih hrvatskih svemirskih projekata.
Prema njihovim podacima, u Hrvatskoj danas djeluje više od 40 tvrtki koje razvijaju svemirske tehnologije te preko stotinu znanstvenika koji rade na istraživačkim projektima povezanim sa svemirom. Hrvatska je, zahvaljujući sporazumu koji je potpisalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, postala pridružena članica Europske svemirske agencije (ESA) i na putu je prema punopravnom članstvu, što će dodatno ubrzati razvoj novih svemirskih inicijativa.
Iako su dijelovi satelita danas široko dostupni i mogu se naručiti putem interneta, sastavljanje i testiranje CubeSatova i dalje je složen proces, jer u svemir ništa ne može otići bez zaštite od radijacije, temeljitih testiranja, službene registracije i poštivanja niza procedura koje je svemirska industrija razvila, kaže Makoter.
Hrvatski stručnjak naglašava da je najvažniji dio svakog satelita njegov korisni teret (payload), bez kojeg satelit ni nema svrhu.
U slučaju hrvatskog satelita, korisni teret je znanstveno-istraživački modul AstroTron 1000, koji testira otpornost komercijalno dostupne elektronike na svemirske uvjete. AstroTron 1000 razvila je domaća tvrtka Pulsar Labs, kaže Makoter.
O CubeSat satelitima školovao u Hrvatskoj, Češkoj i Japanu, a sada to znanje prenosi dalje.
Prilika u Japanu ponovno se otvorila, jer je u tijeku natječaj za CLTP14 program, koji nudi stipendije onima koji žele učiti o CubeSatovima. Sudionici mogu steći praktično iskustvo u svemirskoj industriji, povezati se s mladima iz cijelog svijeta koji dijele iste interese i doživjeti Japan iz prve ruke, zaključuje Makoter.
