Hrvatski znanstvenici s njemačkom adresom Ivan Odak i Berislav Bošnjak sudjelovali su u velikoj njemačkoj studiji koja je proučavala učinkovitost mješovitog cijepljenja cjepivima Vaxzevria (AstraZeneca/Oxford) i Comirnaty (Pfizer/BioNTech). Dr. sc. Bošnjak bio je na čelu tima zajedno s potpredsjednikom njemačkog društva za Imunologiju, prof. Reinholdom Försterom i prof. Georgom Behrensom, a rezultati njihove studije objavljeni su u prestižnom časopisu Nature Medicine.

Naime, kad je nakon prvih cijepljenja cjepivom Vaxzevria otkriveno da se kao jedna od ozbiljnih nuspojava javlja tromboza i poremećaji zgrušavanja krvi, neke su europske zemlje obustavile cijepljenje mlađe populacije ili izdale preporuku da se za drugu dozu cjepiva odabere neko drugo cjepivo. No znanstvenici (a i farmaceutske tvrtke koje proizvode cjepiva) nisu imali nikakve konkretne podatke o tome kako bi takva kombinacija cjepiva mogla funkcionirati. Stoga su pokrenute brojne studije o učinkovitosti takvog mješovitog cijepljenja. I rezultati su veoma ohrabrujući. 

Kako navode u studiji, trenutačno se u svijetu primjenjuju mRNA i cjepiva temeljena na virusnom vektoru, ali se tijekom cijepljenja ona ne miješaju jer nije provedeno dovoljno studija koje bi potvrdile (ili opovrgnule) učinkovitost takvog načina primjene.

Dr. Bošnjak i njegov tim koristili su podatke studije o COVID-19 kontaktima Medicinske škole iz Hannovera, u kojoj su bili podaci o zdravstvenim radnicima, kako bi mogli pratiti imunološki odgovor na cijepljenje AstraZenecinim i Pfizerovim cjepivom. U studiju je bilo uključeno gotovo 1500 ispitanika, prosječne dobi od 40 godina, koji su dobili prvu dozu cjepiva prije 2-3 mjeseca (u slučaju AstraZenece), odnosno 3 tjedna (u slučaju Pfizera).

Iako su oba cjepiva potaknula stvaranje imuniteta, Pfizerovo cjepivo potaknulo je znatno veću frekvenciju specifičnih T-stanica CD4+ i CD8+ te, posebice, više titraje neutralizirajućih antitijela protiv tri aktualne varijante koronavirusa koje izazivaju bolest COVID-19, stoji u studiji. Treba istaknuti da u trenutku kad je studija provedena nije bilo dovoljno podataka o delta-varijanti koja je trenutačno dominantna u svijetu.

Osobe koje su dobile prvu dozu AstraZenecina cjepiva imale su mogućnost odabrati žele li primiti i drugu dozu istog ili pak drugu dozu Pfizerova cjepiva. Istraživači ističu kako su sudionici studije imali sličan imunosni odgovor i reakciju nakon cijepljenja prvom dozom cjepiva, bez obzira na vrstu cjepiva.

Međutim, nakon primanja druge doze cjepiva kod osoba koje su primile različito cjepivo došlo je do znatnog povećanja antitijela, i to čak 11,5 puta. Za usporedbu, kod osoba koje su primile drugu dozu istog cjepiva (AstraZeneca) broj antitijela povećao se za 2,9 puta. Pri tome treba napomenuti da razlike nisu bile znatne kod osoba različite dobi ili spola. Ističu i kako su koncentracije antitijela u primjeni miješanih doza cjepiva bile u razini onih kod osoba koje su dobile obje doze Pfizerova cjepiva.

Također, dva do tri tjedna nakon posljednje doze cjepiva, frekvencija i titraji neutralizirajućih antitijela protiv originalne, vuhanske varijante koronavirusa, povećale su se i kod osoba koje su primile mješovito cjepivo, kao i kod osoba koje su primile samo AstraZenecino cjepivo, ali uz napomenu da su kod osoba koje su primile mješovito cjepivo rezultati bili puno viši.

Na kraju ističu kako je njihovo istraživanje pokazalo da je mješovito cijepljenje cjepivom AstraZenece (u prvoj) i Pfizera (u drugoj dozi), kod pojedinaca potaknulo stvaranje neutralizirajućih antitijela u sličnom stupnju kao i kod osoba koje su primile samo Pfizerovo cjepivo (u obje doze).

Želimo istaknuti kako su podaci koje smo prikupili u većini slučajeva došli od zdravih i relativno mladih sudionika te ne mogu biti primijenjeni na stariju populaciju ili specifične grupe. Još je jedno ograničenje naše studije što nismo mogli testirati neutralizirajuću aktivnost protiv delta-varijante, napominju u studiji te dodaju kako je potrebno provesti šire studije koje bi obuhvatile i nove varijante koronavirusa te provjerile koliko dugo traje imunitet kod osoba koje su primile cjepivo, a koje se ubrajaju u rizične skupine.

Njihovo istraživanje, u kombinaciji s drugim istraživanjima koja su nedavno provedena na temu miješanog režima cijepljenja (objavljena u časopisu Lancet), bilo je temelj da Stalno povjerenstvo za cijepljenje u Njemačkoj (Die Ständige Impfkomission) izda preporuku za sve osobe koje su u prvoj dozi primile cjepivo AstraZenece da u drugoj dozi prime Pfizerovo cjepivo.

Hoće li se slična preporuka izdati i u Hrvatskoj, zasad nije poznato. Naime, EMA (Europska agencija za lijekove) ističe da je cijepljenje, bez obzira na to kojim cjepivom, najbolji način sprječavanja oboljenja od COVID-19 te da korist i zaštita koju cijepljenje donosi uvelike nadilazi eventualne rizike i nuspojave koje cijepljenje može izazvati.