Hrvatski znanstvenik Gordan Lauc osvrnuo se na sve češće spominjanje zatvaranja Hrvatske po uzoru na neke druge europske zemlje. Iako je to još uvijek krajnja opcija, Lauc smatra da to Hrvatskoj ipak neće trebati. 

U posljednje vrijeme sve je više naslova u medijima koji najavljuju lockdown u Hrvatskoj, zatvaranje škola, policijski sat i ne znam što sve ne. Nema nikakve dvojbe da je u Hrvatskoj stanje teško i da imamo jako puno zaraženih ljudi. Imamo i puno hospitaliziranih. Nažalost, danas smo prešli i brojku od 30 umrlih na dan, a nažalost svi ti brojevi će i dalje rasti. Broj zaraženih, hospitaliziranih i umrlih ljudi raste i u drugim zemljama i sve zemlje poduzimaju mjere kojima žele te brojeve smanjiti. Poduzima ih i Hrvatska. I čini se da te mjere daju efekta jer epidemija usporava. Osobno me jako veseli što i u Hrvatskoj vidimo jednako snažno usporavanje pandemije kao i u nekim drugim zemljama koje imaju puno strože mjere. To je možda zbog toga što se ljudi u Hrvatskoj puno odgovornije ponašaju, možda zbog toga što imamo više ljudi koji su postali imuni tijekom ljeta pa sada usporavaju širenje pandemije, ili je možda u Hrvatskoj vrijeme nešto ljepše, napisao je na Facebooku Lauc. 

Dodaje kako mu se čini da su mjere koje su zasad na snazi dovoljne te da nema potrebe za njihovim pooštravanjem. Barem dok se trend ne promijeni. 

No još je prerano za opuštanje. U Hrvatskoj je jako puno zaraženih. U Zagrebu negdje između 5 i 10 % ukupne populacije. To je tako već neko vrijeme i vjerojatno će ostati na toj razini još koji tjedan. Bolnice koje su bile na granici raspada sustava i prije pandemije su jako preopterećene i sustav održavaju samo nadljudski napori liječnika i medicinskih sestara. Najjači udar na bolnice tek dolazi. Hospitalizacije kasne za brojem novih slučajeva i oni koji su se zarazili posljednjih tjedan dana još nisu razvili teške simptome bolesti, upozorava ipak Lauc. 

Stoga je uputio apel (i nekoliko savjeta) svim građanima, da zajednički pomognu zdravstvenim radnicima i cijelom bolničkom sustavu. 

Pomozimo našim zdravstvenim radnicima na način da se pokušamo ne zaraziti sada, kako se za nekoliko tjedana oni ne bi morali brinuti i za nas. Izbjegavajte kontakt s drugim ljudima. U zimskom periodu širenje aerosolom dominantni je oblik širenja. Zamislite to kao dim cigarete koji se širi i ostaje u zraku i nakon što cigareta izgori. No nije isto hoćemo li udahnuti 1, 10, 1000 ili milijun čestica virusa. Zbog toga je rizik na otvorenom mali, a često prozračivanje najbolja mjera zaštite. Srećom, trenutačno nije previše hladno, pa ne moramo jako brinuti o efektu prozračivanja na sušenje zraka. Za svaki slučaj pazite da si ne osušite sluznice jer su one vaša prva linija obrane od virusa. Pijuckajte nekakav čaj (nikako zašećerena slatka pića, jer ona dugoročno ubijaju puno više ljudi od korone), sprejajte izotoničnu otopinu u nos, ovlažujte zrak. Zatvoreni prostori su najveći rizik, posebice oni u kojima je visoka razina buke, pa se ljudi moraju nadvikivati i izbacivati puno veće količine virusa u zrak, ističe na kraju Lauc u objavu grafa broja zaraženih.