Novo istraživanje o intelektualnom vlasništvu i autorskim pravima pokazalo je kako čak 40 posto ispitanih Hrvata smatra da je digitalno piratstvo prihvatljivo, dok je u Europskoj Uniji taj postotak 28 posto.
Digitalne usluge plaća 42 posto Europljana, a to su najčešće stanovnici nordijskih zemalja, dok su stanovnici Hrvatske po plaćanju legalnih usluga na samom začelju Europske Unije.
Glazbene udruge poput HDS-a i ZAMPA vide da se situacija preokrenula posljednjih godina da sve više ljudi, mladih ljudi i potrošača uopće konzumira sadržaje i glazbu i film i ostale ipak preko legalnih izvora, ističe Milan Majerović-Stilinović, ZAMP
Proteklih nekoliko godina vidi se porast u korištenju raznih glazbenih i streaming servisa koji legalno nude pregršt sadržaja.
Mi procjenjujemo da je u Hrvatskoj broj pretplatnika na neke od gotovo desetak digitalnih glazbenih servisa na našem tržištu već blizu 250 tisuća to je gotovo petina kućanstava u Hrvatskoj i taj broj konstantno raste, korona je tu čak evo i pripomogla, dodaje.
Upravo zbog velikog izbora digitalnih servisa sve manje ljudi piratizira sadržaj s interneta, iako prostora za poboljšanje još uvijek ima.
Teško je jako promijeniti stavove velikog broja ljudi koji žele jako puno stvari za nula kuna. U svakom slučaju je pomoglo je to da su veliki servisi, tehnološki divovi koji su sami stvorili nekakve svoje servise i na njima željeli zarađivati jednostavno zaključali vrata svim onim drugim malim igračima koji su nelegalno igrali na tržištu, naglašava Majerović-Stilinović.
Gubici koje su umjetnici brojali zbog ilegalnog skidanja njihovog sadržaja dosezali bi milijune. Danas se priča ipak okrenula, a prihodi koji dolaze sa legalnih servisa sve više rastu.
Danas ako želite gledati YouTube bez reklama nećete ga više moći gledati ako to nećete platiti. Dakle može ona osnovna verzija, ali svako malo će vam iskakati reklame, nakon mjesec, dva ili tri ćete vjerojatno odustati, pojašnjava.
Kada je riječ o filmskoj industriji, ove godine interes ljudi za ilegalnim gledanjem filmova značajno je manji nego ranije. A kao glavni razlog navodi se nemogućnost gledanja filmova u kinima.
Mislim da smo mi upravo u trenutku u kojem se to zbilja aktivno događa nama dakle gotovo 250 tisuća kućanstava ili ljudi u Hrvatskoj glazbeni servisi, možda isto takav broj ovi video servisi poput Netflixa, HBO-a i drugih. Ipak se stvari mijenjaju pomalo, zadovoljan je Majerović-Stilinović.
Zakon o autorskim i srodnim pravima trenutno se usklađuje s europskom direktivom o jedinstvenom digitalnom tržištu koji bi u Hrvatskoj trebao donijeti mogućnost pravednije raspodjele prihoda iz digitalne domene.
Dosad je bilo situacija da su oni jednostavno velike kompanije same određivale pravila, određivale postotak koliko će netko dobiti od onoga što oni prihoduju na reklamama. Zakon bi trebao malo dati prostora i kreativcima da se izbore za pravičniju naknadu jer je činjenica dakle, naknade rastu ali još su to zbilja zanemarive cifre, pojašnjava.
Zakon će zasigurno omogućiti bolju raspodjelu prihoda iz digitalne domene i tako još više smanjiti piratizaciju sadržaja.
