Galerija

Izumi, književna i umjetnička djela, simboli, nazivi, slike ili industrijski dizajn sve su to proizvodi ljudskog uma i predstavljaju nematerijalna dobra. Kako bi se zaštitila i tako potakla ljudska kreativnost koja doprisnosi općem razvoju društva razvijen je odgovarajući sustav pravne zaštite intelektuanog vlasništva.

Intelektualno vlasništvo je rezultat kretivnog rada koji ima neku komercijalnu vrijednost i obično se radi o tri tipa, četiri ustvari imate. Patent s kojim se zaštićuju izumi koji su aparati, uređaji ili metode ili recepti, a onda imate poslovnu tajnu i imate autorsko pravo ili na engl. što se zove copyright i onda imate trademark, na engleskom se trademark se zove ili žig ili znak, pojašnjava Dubravko Babić iz Zavoda za komunikacijske i svemirske tehnologije.

Iako patentiranje nije toliko često u Hrvatskoj interes polako raste. Patentirati proizvod možete bilo gdje u svijetu, a proces nije težak koliko je rijetko naći nešto što ima smisla patentirati.

Patent je ugovor izneđu vas izumitelja i države koji kaže, država kaže vi nama objavite taj izum javno, a mi vama dajemo pravo monopola slijedećih 20 godina. Znači patent je javni dokument, tu ste vi u detalje napisali što je vaš izum i to ste napravili prije nego što ste ga objavili javno da se razumijemo, nema javne objave dok ga niste patentirali, dodaje Babić.

U inovacijskom centru Nikola Tesla u sklopu Fakulteta elektrotehnike i računalstva studenti često imaju priliku svoje izume zaštititi patentom.

Najčešće su vam inovacije u smislu novih uređaja znači hardvera ako se nešto riješava sklopovski ili arhitekturom i ako povežete softvare sa hardverom, možete i softvare također patentirati, pojašnjava Babić.

Ponekad se dogodi slučaj kopiranja i krađe patenta s toga je bitno zaštititi svoj proizvod na vrijeme.

Ako imate neku dobru ideju za neki proizvod i izađete javno na televiziju, recimo i kažete evo ja sam smislio to i onda netko u susjedstvu počne to isto raditi, to je uredu, nije on vama ukrao ideju, vi ste tu ideju svima ponudili jer ste se javno izrazili, objašnjava Babić.

Gledajući startup tvrtke u Europi i Americi, intelektualno vlasništo često je primarni faktor u uspjehu malih poduzeća.

Na intelektualnom vlasništvu se ne štedi zato je ako ste mala firma pa imate intelektualno vlasništvo, a imate i proizvod kojeg netko hoće, dođe neka velika tvrtka i kaže ovo je dobro mi bi ovo rado imali, ako mi njih kupimo recimo kako ćemo se zaštititi, e pa taj posao su već napravili to znači sad ta tvrtka ima mnogo veću vrijednost, ističe Babić.

Ono što pojedince najčešće koči je financijska strana zato što je patentiranje proizvoda izuzezno skupo.

Vi možete krenuti u Hrvatskoj s jednim petentom u Europu recimo do 50 tisuća kuna, ali problem je u tome što povrat investicije nije direktan i ako se bavite samo, ima tvrtki u svijetu koje naprave svoj veliki patentni portfelj i onda licencirajul oni direktno dobivaju keš za to. Međutim, vi, ako ste tvrtka koja proizvodi koji želite da zaštitite to i želite nastaviti proizvodnju, nećete novce direktno zaraditi na patentu, on vam je samo nešto što sjedi sa strane i čuva vas, pojašnjava Babić.

U poslovnom smislu intelektuano vlasništvo predstavlja nematerijalnu imovinu čije uspješno iskorištavanje može biti vrijedan temelj ili doprinos poslovanju.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju