Vic ide nekako ovako: dogovaraju se Amerikanac, Kinez i Europljanin o digitalnoj revoluciji. Amerikanac veli da oni donose software, Kinez hardware, a Europljanin – regulaciju! I bi tako. Europska je komisija iznjedrila dokument od 168 stranica za regulaciju imovine koja čini manje od 1% financijskoga tržišta.
Mene tu više brine da smo mi naknadno saznali da smo mi kao zajednica zapravo navodno bili dijelom tih konzultacija, što je prvi put da sam ja osobno, koji sam sudjelovao u tome, saznajem naknadno da sam sudjelovao u konzultacijama. Mi smo, naime, bili pozvani na taj digital strategy Europske komisije, bilo je još par kolega, gdje se nije spomenuo taj famozni marketing crypto assets, da bismo kasnije saznali da je Europska komisija i neki predstavnici naših vlasti smatrali da smo mi sudjelovali u tome. Mi, dakle, u tome nismo sudjelovali, pojšanjava Vlaho Hrdalo, predsjednik Udruge za kriptovalute i blockchain.
Netko jest, jer se kreatori dokumenta hvale upravo javnom raspravom. No, opsežnost dokumenta upućuje na drugi problem.
Mi ćemo do 2024. regulirati kripto valute kakve su izgledale 2017. meni se to ne sviđa kao što se ni s GDPR-om nije sviđalo, koji su 15 godina donosili i već je zastario kad je stupio na snagu, tako ovdje imate jedan fenomen da ono što je trenutno jedno od dva pogonska goriva kripto tržišta, to su decentralizirane financije ili DF, se ne spominju uopće. Mislim da će morati Europska unija jednom nekako, ne znam kako ti mehanizmi funkcioniraju, vjerojatno kad imate tako dugačak lanac procesi su spori, ali morat će početi malo brže reagirati, tržište je prebrzo, dodaje Hrdalo.
No, Ksenija Cipek iz Porezne uprave, na temelju svojih istraživanja i rada na međunarodnim projektima, zaključuje kako je riječ o najboljem mogućem dokumentu, ne samo u Europi.
Zašto je to važno? U samom dokumentu ne radi se samo o zaštiti potrošača, to jest važna karika, zato je i dokument toliko opsežan, naročito u području klasifikacije kripto imovine koja nije pokrivena europskim zakonodavstvom u sadašnjim direktivama. Ta klasifikacija nije jednostavna i mi vidimo da se kroz dokument može nazrijeti, on zapravo regulira kripto imovinu na način da ona povećava izvore financiranja za društva putem inicijalnih javnih ponuda. Zatim vidimo ograničavanje rizika od prijevare, ali isto tako vidimo i lakši pristup malih i srednjih poduzeća ka financiranju, rekla je Ksenija Cipek, voditeljica službe za analizu rizika Porezne uprave.
Globalna je tržišna kapitalizacija kriptotržišta teška oko 500 milijardi dolara, a dodana se vrijednost novoj ekonomiji procjenjuje na 760 milijardi. Dovoljno da se igračima s tržišta nametnu regulatorne obveze kakve imaju recimo banke ili investicijski fondovi.
Kada vidimo neke zahtjeve koji se moraju ispuniti da bi se pristupilo tržištu kapitala vidimo da se ipak vodila briga o tome da se postave neke financijske granice, naprimjer kao kod objave Bijele knjige kod izdavanja mislim da je oko milijun eura. Ali ne smijemo zaboraviti niti da je cijelom ovom dokumentu prethodila velika javna rasprava unutar radnih skupina Europske komisije, uključujući sve države članice, uključujući stručnu zajednicu. Znači ništa u tom dokumentu, većina ih je bila suglasna s rješenjima koje nudi taj dokument, dodala je Cipek.
Zbog toga se čini da je dokument rađen upravo zato da bi se na tržište, koje ne pokazuje zamor materijala, uključili veliki igrači. Koji bi s vremenom mogli progutati male.
To je sigurno način da se njih kooptira u taj sustav, ali kripto od prvog dana pokazuje jednu značajku, a to je da ima baš takvu karakteristiku da ga nije briga za regulaciju. Decentralizirane financije već sad ja ne znam da mi netko da kako bi to regulirao. To su protokoli, to nisu ljudi, to nisu firme. I sad vi njima nešto propisujete. Možda im zato i nisu pokušali ništa propisati jer je to unaprijed izgubljeno, a tako je bilo i u početku bitcoina, kao zaustavit ćemo bitcoin, Kina će ga zabraniti, a ne možete. Kad to prihvatite onda se možda nađe zajednički jezik, dodaje Hrdalo.
Hrdalo je uvjeren da totalna regulacija nije moguća, jer je u suštini kriptovaluta samoregulacija i izbjegavanje nadzora. Intencija je regulacije i razvoj digitalnih inovacija. No, pitanje je hoće li ih regulacija doista potaknuti ili ih gura prema velikih sustavima. Jasno je tek da se rast kripto tržišta neće zaustaviti.
Ja sam neki dan, nešto smo računali i imali ste po našim procjenama veći promet je napravio bitcoin u Hrvatskoj nego Zagrebačka burza u jednom danu, tako da meni bi to bio razlog za optimizam, zaključuje na kraju Hrdalo.
