Intervju Katarina Pranjić: Kriptovalute mogu unaprijediti i transformirati poslovanje, ali treba biti svjestan svih rizika

Često čitam i slušam o virtualnim valutama, ali najčešće pronalazim informacije u kontekstu brze zarade, investicija i predviđanja njihova opstanka ili budućnosti. Vrlo malo čitamo o prednostima koje mogu poslužiti unaprjeđenju i transformacijama poslovanja izvan financijskog svijeta, a to je možda i važnije od samog financijskog aspekta, smatra Katarina Pranjić.

Martina Čizmić | 20.02.2018. / 10:42

Kriptovalute (Foto: Thinkstock) (Foto: Thinkstock)

Iako je svijet kriptovaluta još uvijek prilično (pravno) nereguliran i tek se pojavljuju prve inicijative koje žele pomiriti ulagače u virtualne valute i financijske institucije odnosno državu, to ne znači da stručnjaci za novac ne prate što se događa. Dapače, dodatno se educiraju kako bi mogli svojim klijentima savjetovati što i kako raditi s virtualnim valutama te na vrijeme prepoznati prijetnje koje se mogu pojaviti u takvoj trgovini.

Katarina Pranjić, stručnjakinja za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma u Odjelu za porezne usluge PwC Hrvatska,  prva je u Hrvatskoj stekla Virtual Currency and Blockchain Certificate najveće međunarodne organizacije posvećene unapređenju znanja, vještina i stručnosti profesionalaca za otkrivanje i prevenciju financijskog kriminala ACAMS-a (Association of Certified Anti-Money Laundering Specialists). To će joj omogućiti da još bolje i kvalitetnije razumije rad s virtualnim valutama i pravovremeno prepozna potencijalne prijetnje.

Kriptovalute povećavaju rizik od financijskog kriminala

Upravo nam je to bio poticaj da porazgovaramo s Katarinom Pranjić i dobijemo stručne odgovore na neka od najčešćih pitanja koja se pojavljuju u vezi kriptovaluta

Koliko su virtualne valute popularne u Hrvatskoj? Odnosno koliko su građani i investitori zainteresirani za "igranje" s virtualnim valutama?

Ljudi pokazuju sve veći interes i žele znati i razumijeti više o virtualnim valutama i tehnologijama koje su s njima povezane. HNB je početkom ovog mjeseca dao svoj komentar na utjecaj virtualnih valuta na platni promet i tržište novca, koji su s obzirom na broj transakcija na globalnoj razini i u Hrvatskoj zanemarivi. Taj zaključak su potkrijepili usporedbom bezgotovinskih platnih transakcija u europodručju i Hrvatskoj u odnosu na broj transakcija najpopularnije virtualne valute - bitcoina. Ali, iz perspektive financijskog kriminala, čije je sprječavanje moja specijalnost, smatram da je utjecaj virtualnih valuta sve samo ne zanemariv. BBC je 12.02.2018. prenio EUROPOL-ov podatak da je 3-4 milijarde funti prljavog novca oprano preko kriptovaluta i to na području Europe. Taj je podatak ujedno bio i povod novim inicijativama europskih ministara financija da se posvete traženju rješenja ovog problema. Razgovori o virtualnim valutama uglavnom se vode s aspekta njihove isplativosti, investiranja i predviđanja, a nedovoljno se govori o sve većim rizicima za rast financijskog kriminala. Neovisno o budućnosti virtualnih valuta, nužno je naći primjerena rješenja jer posljedice pranja novca i financiranja terorizma ne donose samo materijalnu štetu, što smo na žalost mogli i vidjeti u protekle dvije godine čitajući naslovnice svjetskih novina i portala. Vjerujem da rješenja tog problema idu u prilog i zagovarateljima virtualnih valuta i skepticima koji u njima vide samo prijetnje. Ne zaboravimo da su virtualne valute samo jedno, a ne jedino sredstvo koje se koristi za financijski kriminal i da su uz sve poduzete mjere, centralizirane i regulirane valute, tzv. fiat valute izložene rizicima. Nove tehnologije i brze promjene zahtijevaju brze i stručne reakcije i mjere prevencije, neovisno u kojem smjeru se kretala budućnost virtualnih valuta.

Koje su potencijalne opasnosti i prijetnje s kojima se susreću tvrtke danas, a vezano uz virtualne valute i korištenje blockchaina?

Virtualne valute i blockchain donose sa sobom i prednosti i nedostatke. Blockchain tehnologija može imati veliki utjecaj na transparentnost poslovanja izvan financijskog sektora jer omogućava trajni digitalni zapis odnosa ili komunikacije svih dionika nekog procesa. Potencijalne opasnosti proizlaze iz brzine i lakoće prijenosa sredstava i osiguranja anonimnosti osoba, izvora i odredišta sredstava, te nedostatka nadzora. Transakcije u virtualnim valutama javne su, ali izvršitelji i primatelji transakcija nisu. Dosadašnje tipologije pokazale su da je najčešća metoda u procesu pranja novca preko virtualnih valuta bila tzv. money mules metoda. Ona podrazumijeva strukturiranje prljavog novca stečenog iz kriminalnih aktivnosti, primjerice trgovine ljudima, prodaje narkotika ili pak sredstava koja se prenose terorističkim čelijama kojima se novac ne bi mogao prenijeti preko bankovnih računa jer se transakcije nadziru. Kriminalci su često novac pretvarali u kriptovalute i onda u manjim iznosima prenosili na veći broj sudionika („mule“) koji su onda kriptovalute mjenjali u novac ili zlato u zemlji u kojoj se nalaze i tako prenosili prljav novac ili novac namijenjen financiranju terorističkih organizacija. To je najbanalniji opis, iako su dosadašnji slučajevi pokazali da su kriminalci i teroristi izrazito sofisticirani kada se koriste ovom metodom. Tako nam je na predavanjima prenio John Bandler koji je u New Yorku bio državni tužitelj u jednom od najpoznatijih procesa financijskog kriminala uz upotrebu virtualnih valuta. U reguliranim institucijama, takve transakcije bi se nadzirale, a sudionici provjerili na raznim listama sakcioniranih, traženih ili osuđenih osoba za terorizam ili financijski kriminal. Takav nadzor nije uvijek spriječio kriminalce i teroriste, ali je svakako znatno otežao brz i lak prijenos novca preko granica.
Tvrtke danas moraju prilagoditi svoje procjene rizika kojima identificiraju razinu rizika kojem su izloženi i na temelju kojih određuju mjere koje će provoditi u svrhu kontrole ili izbjegavanja rizika. Čak i ako ne poslujete virtualnim valutama, morate provesti pojačane mjere ako Vaš klijent posluje virtualnim valutama. Kao i do sada, morate upoznati svoje klijente, znati s kime radite, gdje im je sjedište, koja je stvarna svrha vašeg poslovnog odnosa i koji je izvor sredstava koji jest ili će biti predmet neke transakcije, a onda i učestalo pratiti taj poslovni odnos. Pritom je važno ne zaboraviti da nije svaki korisnik virtualnih valuta kriminalac već da je takav poslovni odnos zbog prirode rizika rizičniji od standardnih. Sudionici programa za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, poput mene, moraju biti u tijeku s tipologijama i preporučam stalne edukacije zaposlenika jer oni su ti koji pomažu identificirati rizike da bi se oni uopće mogli kontrolirati i umanjiti.

Katarina Pranjić (Foto: PR) (Foto: PR)

Znanje je najbolja zaštita

Kako se ljudi mogu zaštititi odnosno minimalizirati takve prijetnje?

Prvi korak u zaštiti je edukacija. Važno je biti upoznat sa svim pozitivnostima i negativnostima svijeta virtualnih valuta. Kada ste upoznati s rizicima, znat ćete ih izbjeći ili kontrolirati. Osiguranje ne postoji, kako ne postoji niti u svijetu gotovine. Sami korisnici odlučuju na koji će način i s kime poslovati. Najveća odgovornost ipak je na „mjenjačima“ virtualnih valuta. U pogledu rizika od financijskog kriminala, oni su ti koji su bili osuđivani i kažnjavani jer je njihova uloga mogla spriječiti financijski kriminal i osigurati da se njegov sustav ne zloupotrijebi u te svrhe.

Često se ističe kako se virtualne valute mogu koristiti za financiranje ilegalnih aktivnosti. S obzirom na to da ste stručnjakinja za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, kakvo je Vaše mišljenje o tome? Mogu li se virtualne valute iskoristiti za ilegalne radnje? Što se radi na svjetskoj razini (a onda i na razini Hrvatske) kako bi se to spriječilo?

Svakako. Često čitam i slušam o virtualnim valutama, ali najčešće pronalazim informacije u kontekstu brze zarade, investicija i predviđanja njihovog opstanka ili budućnosti. Vrlo malo čitamo o prednostima koje mogu poslužiti unaprjeđenju i transformacijama poslovanja izvan financijskog svijeta, a to je možda i važnije od samog financijskog aspekta. Rizici koji se spominju vežu se uz osobne gubitke, dok se rizik od financiranja ilegalnih aktivnosti svrstava u dio koji je tuđi problem jer oni koji posluju u dobroj vjeri i ne znaju kako mogu biti podlolžni rizicima.
Virtualne valute mogu biti centralizirane i decentralizirane. Centralizirane virtualne valute podložne su zakonima zemlje u kojoj su centralizirane. Ipak, iako su bile centralizirane, i one su bile korištene u ilegalnim aktivnostima, kao primjerice „e-Gold“, prva predstavljena virtualna valuta još iz 1996. godine. Ona i Liberty Reserve danas su primjeri u edukativnim materijalima stručnjacima za sprječavanje financijskog kriminala, posebice u SAD-u. Decentralizirane virtualne valute, u koje se ubrajaju i kriptovalute, neregulirane su jer ne potpadaju pod nadzor i zakone neke države, stoga se javlja problem da čak i uočene ilegalne aktivnosti i njene sudionike nemate po čijem zakonu tužiti ili tražiti sudski nalog. Transakcije uz blockchain osiguravaju transparentnost na način da zajednica osigurava da su pošiljatelj i primatelj izvršili transakciju i primitak sredstava, ali nitko od njih ne nadgleda tko je osoba koja je poslala ili primila sredstva. Vi ne znate jesu li sudionici politički izložene osobe koje prikrivena sredstva iz korupcije šalju u zemlje gdje centralizirani sustavi osiguravaju njihovu anonimnost ili pak osuđivani teroristi ili trgovci ljudima. Zemlje u koje šaljete sredstva možda su na listi sankcioniranih zemalja i novac će možda poslužiti za unaprjeđenje nuklearnog naoružavanja. Limiti nisu nadzirani pa je sredstva lako brzo slati na odredište, bez da u njemu bude provjeren izvor sredstava i kako je on stečen. Što znači da je transparentnost o kojoj pričamo medalja s dvije strane. Teško je reći koja je sjajnija, ali vjerujem i radim na način da koristim ono dobro i kontroliram ono rizično.
Svijet danas intenzivno radi na rješenjima kojima bi se smanjila izloženost financijskom kriminalu. Neke zemlje čak su u ovome prepoznale trenutak za vlastiti profit. New York je prva savezna država u SAD-u koja je prepoznala potrebu za reguliranjem virtualnih valuta, kasnije prozvana „bitlicence“- iako američki stručnjaci za sprječavanje financijskog kriminala ne vole taj naziv jer implicira da se odnosi samo na „bitcoin“. Bolivija, Ekvador, Bangladeš i Kirgistan zabranili su virtualne valute. Kanada je primjerice oglasila da virtualne valute nisu nacionalno zakonsko sredstvo plaćanja, ali da su podložne oporezivanju i zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. EU je izdala upozorenja o rizicima i najavila da će na njih imati utjecaj regulativa vezana uz sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Europski ministri financija već raspravljaju o reguliranju i mjerama opreza koje će primjenjivati. Hrvatska je također prepoznala važnost i potrebu da građane upozori na rizike pa je objavila objašnjenja građanima o tome što su virtualne valute, o tome da ih država ne nadzire, o ulaganjima i rizicima povezanim s ulaganjima, pozivajući se na prethodno objavljeno upozorenje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) i ostale objave koje možete pronaći na njihovoj stranici. 

Budućnost donosi promjene

Volatilnost virtualnih valuta jedna je od glavnih prepreka za njihovo šire prihvaćanje i korištenje. Možete li nam dati svoj pogled/mišljenje o budućnosti virtualnih valuta? Hoće li one preživjeti i postati opće prihvaćene? Što je potrebno da se to dogodi?

Takva predviđanja ne spadaju u ono s čim se profesionalno bavim. Ono što bih se usudila prognozirati jest da je ovo tek kap u moru promjena koje će se sve brže pojavljivati. Digitalizacija će nas prisiliti analizirati rizičnost i brže reagirati na svaki novi rizik i jedino u što sam sigurna je da će se prije ili kasnije svaki novi oblik plaćanja ili valuta kojom će se ljudi koristiti morati regulirati, ako se bude njima htjelo poslovati u uređenom i sigurnom okruženju.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti