Hoće li nas tehnologija uskoro potpuno preuzeti pa ćemo svoje živote provoditi više online nego u stvarnosti? S obzirom na to kako smo ih provodili tijekom pandemije, više i nije tako nezamisliva ideja o virtualnom životu. Uostalom, sve više tvrtki radi na razvoju "metaversea" odnosno virtualnog svijeta u kojem bi ljude predstavljali njihovi avatari, a koji bi u tom svijetu provodili svoje vrijeme - kako ono poslovno, tako i ono privatno. 

No, kako će onda naša budućnost izgledati? Upravo smo o tome porazgovarali s glavnim futurologom Deloittea, Mikeom Bechtelom, koji će 8. i 9. lipnja gostovati u Zagrebu na konferenciji Future Tense. 

Future Tense konferencija Glavni futurolog Deloittea u Zagrebu će govoriti o tome hoćemo li uskoro svi imati čipove u mozgu

 Kao futurist i s obzirom na naše trenutno stanje tehnološkog razvoja, koje nove tehnologije smatrate da će najvjerojatnije postati dio našeg svakodnevnog života u budućnosti?

Naše istraživanje ukazuje na kontinuiranu evoluciju (radije nego revoluciju) duž istog pravca razvoja informacijske tehnologije koji postoji, vjerovali ili ne, još od 1840-ih. Kada su Charles Babbage i Ada Lovelace izumili prvo računalo prije više od 150 godina, naveli su tri osnovne komponente: Reader, Store i Mill. Danas bismo to prepoznali kao korisničko sučelje, bazu podataka i processor (CPU), ili općenito rečeno: interakciju (interaction), računanje (computing) i informacije (information). Ono što je zanimljivo jest da je cijela povijest IT-a iznenađujuće stabilan niz evolucija duž te tri komponente.
Dakle, da odgovorim na vaše pitanje, sljedeća evolucija koja se odnosi na komponentu interakcije jest ambijentalna inteligencija. Neki bi to mogli nazvati VR, digitalna stvarnost, ili "Metaverse", ali poanta je sljedeća: vjerojatno ćemo vidjeti udaljavanje od ekrana koji bivaju sve manji prema budućnosti u kojoj će digitalne informacije biti svugdje oko nas. To može biti alternativna stvarnost (poput VR svjetova koje zamišljaju mnogi autori i prikazuju se u filmovima) ili može biti suptilnija "poboljšana" stvarnost, gdje, zahvaljujući pametnim naočalama ili čak pametnim lećama, možemo "ukrasiti" svoj fizički svijet digitalnim informacija.
Što se tiče komponente informacija, sljedeća velika evolucija vjerojatno će biti eksponencijalna ili afektivna umjetna inteligencija. U posljednjih nekoliko godina umjetna inteligencija uči stvari koje bismo mogli smatrati STEM ili znanstvenim vještinama. Navikli smo se na to da su mehanički umovi jednako dobri ili bolji od nas u matematici. Međutim, sljedeća prekretnica je sposobnost AI/ML-a da počne razlučivati ​​i oponašati tzv. "meke vještine" poput empatije, karizme, kreativnosti ili čak duhovnost. Zvuči ludo, ali budućnost je obično takva. Nitko nije mislio da bi umjetna inteligencija mogla biti Gary Kasparov u šahu ili Lee Sedol u Gou, sve dok se to nije dogodilo.
Konačno, na području računanja (computing), istraživanje ukazuje na nekoliko zanimljivih evolucija. Prva je ubrzanje decentraliziranog računalstva, poput Blockchaina, Web 3.0, NFT i dr. Sve je veći senzibilitet da idemo prema "post-trust" društvu u kojem nitko od nas pojedinačno nije toliko pouzdan koliko smo svi mi zajedno. Zauzvrat, „nepouzdane infrastrukture” izgrađene na blockchainima, označavaju odmak od tradicionalnih institucija i upravljanja prema decentraliziranim autonomnim organizacijama i pametnim ugovorima. Druga mogućnost je kvantno računalstvo koje, iako još na početku, predstavlja promjenu jednaku onoj prelaska s analognog na digitalno. Rješavanje složenih problema pomoću fizike umjesto matematike pomalo je čudno. Čak je i fizičar Richard Feynman jednom rekao: „Nitko ne razumije kvantnu fiziku, čak ni kvantni fizičari.” No, poanta je ta da Quantum omogućava rješavanje nerješivih, teških problema u nekoliko sekundi umjesto stoljeća.

Možete li dati bilo kakvu procjenu vremenskog okvira za to?

Ambijentalna inteligencija je već tu i najvjerojatnije će prijeći od novosti do normalnosti u sljedećih 5 godina. Umjetna inteligencija već se pojavljuje u pozivnim centrima, a slično će se postupno širiti i tijekom sljedećih 10 godina. Decentralizirane platforme tehnički su „spremne za rad”, ali mnogo toga ovisi o stupnju u kojem korporacije i vlade prihvaćaju ili guše te promjene. Quantum se smatrao dosta dalekom budućnosti zadnjih 20 godina, a u posljednje dvije godine ili tako nešto smatra se skorom budućnosti.

Vidite li nove buduće tehnologije više kao nove inovacije ili nove izume?

Jednom sam pročitao sjajan citat na Wikipediji, davne 2008. godine, a pisalo je: “Izum je pretvaranje novaca u nove ideje, a inovacija je pretvaranje novih ideja u novac.” Nikada neću saznati tko je to rekao, ali sam pronašao njihovu IP adresu koja je bila u Cincinnatiju, Ohio, SAD (Lol). No, da odgovorim na vaše pitanje: ja vidim izume kao alate. Poput čekića, nova tehnologija je korisna samo ako imate čavle, tj. probleme koji se trebaju riješiti. Po mom mišljenju, tehnologije su neutralni izumi koji prelaze u pozitivne inovacije ako se koriste za rješavanje važnih problema. Naš je posao kao predvodnika u tom području da vodimo s potrebom i osiguramo korištenje alata sljedeće generacije za rješavanje problema koji su najvažniji – financijski, društveni, etički i dr.

Mike Bechtel (Foto: Zimo/YouTube/Screenshot)

Evolucija računala i njihovo korištenje dovelo nas je do trenutnih zaslona na dodir, ​​glasovne interakcije i pametnih uređaja s kojima možemo komunicirati. Što još možemo očekivati u budućnosti?

Možemo očekivati ranije spomenutu interakciju i ambijentalnu umjetnu tehnologiju, ali da rezimiramo: jedina stvar koju znamo o interakciji jest, kako je Da Vinci tvrdio, jednostavnost je najveći oblik sofisticiranosti. Tehnologije postaju sve složenije, ali naša UPOTREBA postaje sve jednostavnija. U 1950-ima trebao vam je doktorat za interakciju s računalom, 1970-ih, večernja škola, a u 1990-ima mogli ste iz priručnika s uputama naučiti gdje kliknuti i tipkati. Od 2010-ih dijete od osam godina može jednostavno pitati pametni zvučnik u kuhinji: "Kakvo je vrijeme". Budućnost interakcije imat će mnogo oblika, ali glavna vodilja bit će (i uvijek je bila) jednostavnost.

Kako će sve to utjecati na budućnost poslovanja? Što je s podacima o privatnosti i kako vidite da će se njima postupati u budućnosti?

Interna upotreba tehnologije u tvrtkama počela je zaostajati za privatnim korištenjem tehnologije sredinom 1990-ih godina. Okidač je, naravno, bio dolazak javnog interneta. Odjednom je tehnologija dospjela u ruke mase, a naša su očekivanja kao potrošača (i mogućnosti kao proizvođača) naglo porasla. Odjednom, naši računalni sustavi na internom radnom mjestu pretvorili su se od modernih do zastarjelih u usporedbi, recimo, s Amazon.com. Poanta je sljedeća: trendovi potrošačke tehnologije predvodili su trendove poslovne tehnologije u posljednjih 25 godina, a vjerojatno će tako i nastaviti jer inovacijski ciklus potreba> izum> usvajanje> ponavljanje u "globalnom laboratoriju masa” je ekosustav eksponencijalno veće brzine od bilo kojeg istraživanja i razvoja tehnologije koji bi se mogao dogoditi unutar 4 zida određenog poduzeća. Stoga, vidjet ćemo (i već viđamo) zaposlenike koji očekuju, a na kraju i zahtjevaju, vrste iskustva, podataka i računanja (computing) koje sam spomenuo ranije.

Dolazite na Future Tense konferenciju u Zagreb. O čemu ćete govoriti i što očekujete od konferencije?

Očekujem da ću predstaviti istraživanje svojeg tima o prošlosti, sadašnjosti i potencijalnoj budućnosti IT-a u govoru koji ću nazvati "Kratka povijest budućnosti" ili možda, "Terenske bilješke iz budućnosti". Jedno od naših velikih uvjerenja u području budućnosti jest ta da je budućnost već ovdje, ali nije ravnomjerno raspoređena. Posjet Zagrebu je dar i privilegija jer je to prilika da se "unakrsno oprašuje" budućnost među kulturama. Ozbiljan sam kad kažem da ne "uvozim" samo futurističko razmišljanje iz SAD-a prilikom svojeg posjeta. Ako postoji nešto što sam naučio u svojem radu i svojim putovanjima, to je da u svakoj kulturi i geografskom području postoje aspekti naše zajedničke budućnosti. Drugim riječima, vjerujem da ću od Zagreba naučiti o budućnosti jednako koliko će i Zagreb naučiti od mene.

Podsjetimo, konferencija Future Tense će trajati dva dana, 8. i 9. lipnja, održavat će se u zagrebačkoj Laubi, a svaki dan će biti predstavljene tri tematske jedinice koje će sadržavati predavanje futurologa, panel diskusiju s futurologom, donositeljima odluka u javnom sektoru te relevantnim sugovornicima iz poslovne zajednice, ali i B2B standing talk na kojem će vodeći predstavnici poslovne zajednice raspravljati o mogućnosti primjene futuroloških predviđanja u poslovanju.

Više informacija o konferenciji potražite na www.futuretense.eu

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju