Katastrofalne poplave koje su u srpnju pogodile dijelove Njemačke i Belgije do devet su puta vjerojatnije zbog klimatskih promjena, zaključak je novog međunarodnog istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u utorak.

Najmanje 190 ljudi poginulo je u poplavama koje su sredinom srpnja pogodile zapadnu Njemačku, dok je u južnoj belgijskoj regiji Valoniji stradalo najmanje 38 ljudi.

Kako bi procijenili ulogu klimatskih promjena u jakoj kiši koja je izazvala poplave, znanstvenici su analizirali meteorološke podatke i koristili računalne simulacije kako bi usporedili današnju klimu, koja je oko 1,2 stupnjeva Celzijevih toplija nego u predindustrijskom razdoblju zbog emisija stakleničkih plinova, i klimu u prošlosti.

Fokusirali su se na jednodnevnu i dvodnevnu količinu padalina i utvrdili da su dva posebno teško pogođena područja doživjela prošli mjesec nezapamćenu nepogodu.

U regijama Ahr i Erft u Njemačkoj, u jednom je danu na vrhuncu krize palo 93 milimetara kiše.

Belgijska regija Meuse zabilježila je rekordnih 106 milimetara kiše u dva dana.

Izračunali su da su poplave između 1,2 i devet puta vjerojatnije u današnjoj toplijoj klimi nego da se globalno zagrijavanje nije dogodilo.

Takve jake kiše u Njemačkoj i Beneluxu sada su između tri i 19 posto jače zbog globalnog zagrijavanja koje je izazvao čovjek, navodi se u istraživanju.

Klimatske promjene povećale su vjerojatnost poplava, ali i intenzitet, rekao je Frank Kreienkamp, iz njemačke meteorološke službe.

Klimatologinja Friederike Otto, pomoćnica ravnatelja Instituta za promjene u okolišu Sveučilišta u Oxfordu, rekla je da su poplave pokazale da "čak ni razvijene zemlje nisu sigurne od teških posljedica ekstremnih vremenskih nepogoda koje smo doživjeli i za koje znamo da se pogoršavaju zbog klimatskih promjena".

To je hitan globalni izazov i moramo se bolje pripremiti za njega. Znanost je jasna i to već godinama.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju