Hrvatska IT industrija u 2017. godini ostvarila je ukupni prihod od preko 21 milijardu kuna, od čega je 6 milijardi došlo iz izvoza. Sektor se lani sastojao od 4649 tvrtki (4 posto ukupnog broja tvrtki u zemlji) i 28.347 radnih mjesta, s tim da broj zaposlenih u zadnjih pet godina raste po prosječnoj stopi od 8,5 posto. Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena zaposlenicima dosegnula 7722 kune, što je za 44 posto više od prosjeka ostatka gospodarstva.
Podaci su to iz Analize hrvatske IT industrije 2008. – 2017. koju je naručilo Udruženje za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore i koja je predstavljena danas u HGK.
Važno je da svi zajedno budemo svjesni realnosti stanja u našoj IT industriji i da ovi rezultati posluže gospodarstvenicima u planovima razvoja. U tome je glavna dodana vrijednost ovog istraživanja. Udruženje za IT jedno je od najaktivnijih u sklopu HGK, a i s najvećim budžetom. Prošle godine smo organizirali više nastupa na međunarodnim sajmovima, nekoliko konferencija, uspostavili kvalitetnu suradnju s MORH-om, a dogodine ćemo biti još aktivniji, istaknuo je potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš dodavši da će glavni fokus rada biti na povezivanju IT sektora s drugim tvrtkama u Hrvatskoj jer tu ima velikoga prostora za napredak na domaćem tržištu.
Predsjednik HGK Udruženja za IT Nikola Dujmović naglasio je kako će studija pomoći tvrtkama u njihovim strategijama, ali i u suradnji sa stranim partnerima.
Mi smo prisiljeni biti globalno kompetitivni ako želimo izvoziti, a imamo i primjere tvrtki koje to dokazuju. Tužna strana priče je da smo u donjoj trećini što se tiče razvoja IT sektora na razini EU. Na nama je da pokušamo s ovim relevantnim podacima poboljšati situaciju kroz suradnju s državom. Studija je razotkrila da smo jedna od rijetkih država u kojoj se nije dogodilo okrupnjavanje IT-a, već upravo suprotno. Dosta ljudi osniva obrte kao bi plaćali paušalni porez što je dobra taktika na razini pojedinca, ali loša strategija na razini države, poručio je Dujmović, uz napomenu kako uz male tvrtke treba pomagati i one velike, porezno i na druge načine.
Dalibor Subotičanec iz SPAN-a detaljnije je predstavio studiju kazavši kako je IT industrija u prosjeku rasla 3,8 posto u promatranom razdoblju.
U strukturi prihoda najviše sudjeluju uslužne tvrtke IT-a te trgovci opremom i softverom. Izvoz je u krizi tri godine bio u padu, no od 2012. se oporavlja i solidno raste, po prosječnoj stopi od 6,7 posto. Zanimljivo je da se struktura izvoza od 2008. do danas transformirala, narastao je udio uslužnih tvrtki. Od 2008. do 2017. stvoreno je preko 11.500 radnih mjesta, što se na prvi pogled ne čini puno, ali ako uzmemo u obzir da je cijela industrija 2008. zapošljavala 17.000 ljudi te da je ukupan broj zaposlenika u zemlji drastično pao, onda se ta slika mijenja, pojasnio je Subotičanec, osvrnuvši se potom i na negativne nalaze analize.
Promatrano iz perspektive EU tržišta, ne stojimo dobro. Prošle godine je hrvatska IT industrija dosegnula 40,5 posto prosjeka IT industrije u EU28. Da bi u sljedećih pet godina dostigla taj prosjek, bio bi potreban prosječni godišnji rast EU28 IT Gap indeksa od 19,8 posto, izjavio je Subotičanec.
Na panel raspravi pod nazivom „Hrvatska IT industrija – idućih pet godina“ sudjelovali su Nikola Dujmović, Boris Žitnik iz Omnia Consulta, Ivan Maglić iz Calista i Gartnera Adriatic, Anita Cvetić Oreščanin iz Poslovne Inteligencije i CISexa te Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ove ICT Udruge.
Mi poslujemo na najvećem tržištu na svijetu. Jako ovisimo o stanju u ostaloj industriji jer ako nema naručitelja digitalnih rješenja nema ni našeg razvoja. Vani vas objeručke prihvaćaju ako imate potrebna znanja. Mi imamo problem obrazovanja i moramo promijeniti mentalni sklop u državi kako bismo napredovali. Ako se ne promijenimo i okrenemo se digitalizaciji, nastavit ćemo stagnirati u donjoj trećini na razini EU, istaknuo je Dujmović i naglasio potrebu okrupnjavanja jer imamo veliku neravnotežu između malih i velikih tvrtki na tržištu.
Žitnik je kazao kako je ova studija vrijedna jer je istražila tvrtke koje se bave IT-jem, a ne one koje su samo registrirane u tom sektoru.
Važno je razlikovati industriju i tržište, tržište je ono što su kupili krajnji korisnici. Ako je prihod IT industrije 20 milijardi, onda je vrijednost tržišta u pravilu upola manja, oko 10 milijardi, pojasnio je Žitnik.
Maglić je poručio kako sve kompanije u sektoru moraju razumjeti našu IT industriju i onda prezentirati ono što treba, tamo gdje treba.
Zašto tražimo neke stvari i s kojim argumentima, to moramo znati. Moramo sami znati braniti industriju, zaštititi njezin dignitet. Potencijal tržišta da apsorbira naše proizvode je važan, na to moramo staviti naglasak u budućim studijama, rekao je.
Ambicije koje IT kompanije imaju su veće od kapaciteta hrvatskoga tržišta. Svi mi smo 2008. morali birati hoćemo li otpuštati ljude ili izaći na vanjsko tržište pa smo se, naravno, odlučili za potonje. Tamo smo kao tvrtke dobili više cijene za naše proizvode, pravnu sigurnost i nove prilike, ali time je naše IT tržište izgubilo, naglasila je Cvetić Oreščanin.
Balen je kazao da nam je izvoz snažno rastao jer i je i Europa rasla.
To je dobro jer se generira tržište, ali je veća konkurencija između tvrtki u potrazi za radnicima. Naša opterećenja plaća su sigurno veliki problem i tu moramo raditi kao država. Svi mi koji školujemo kadar koji je pogonsko gorivo ove industrije znamo da stanje nije dobro. Imamo malo stranih studenata, a uvoz stručnjaka uz rast plaća bit će ključan za budući razvoj tržišta, zaključio je Balen.
