Proteklih nekoliko godina bile su prilično dramatične za svijet te sigurnost i ekonomiju našeg planeta. Od pandemije koja je ljude na neko vrijeme doslovno zaključala u domove tako da nisu mogli niti raditi preko sukoba koji, iako su lokalni, imaju globalni utjecaj pa do velikih požara, poplava i potresa.
No to nisu jedine prijetnje našoj sigurnosti, a prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF - World Economic Forum), najveća kratkoročna prijetnja globalnoj ekonomiji su - dezinformacije i lažne vijesti. Naime, kako se ove godine održavaju izbori u zemljama koje predstavljaju više od 60 posto svjetskog BDP-a (SAD, Velika Britanija, EU i Indije), za očekivati je kako će 2024. obilježiti brojne kampanje lažnih vijesti i širenja propagande s kojima će se pokušati utjecati na rezultate izbora. Nekakve lažne informacije, deepfake fotografije i videa mogla bi potencijalno utjecati na izbijanje velikih nereda ili štrajkove, a ne treba niti spominjati koliko bi odabir novih svjetskih lidera značajno mogao utjecati na promjenu globalnih politika - dovoljno je samo vidjeti razliku između Bidena i Trumpa.
Izvještaj o globalnim rizicima WEF-a uključuje razmišljanja i predviđanja 1400 stručnjaka, a u njemu su izdvojeni kratkoročni i dugoročni rizici. Nešto manje od trećine stručnjaka koji su sudjelovali u pripremi ovog izvještaja o rizicima smatra kako tijekom sljedeće dvije godine postoji visok rizik od globalne katastrofe, dok dvije-trećine strahuje od nekog katastrofalnog događaja tijekom sljedećih deset godina.
Kratkoročno, pet najvećih rizika globalnoj ekonomiji su lažne vijesti i dezinformacije, ekstremne vremenske prilike, društvena polarizacija, kibernetička nesigurnost te oružani sukobi između država. Za ovu se godinu posebno izdvajaju dva takva spomenuta izazova - lažne vijesti i polarizacija, a za ovu se godinu spominju i problemi zbog konstantno rastućih troškova života.
Što se dugoročnog razdoblja od deset godina tiče, stručnjaci su kao najveće rizike izdvojili ekstremne vremenske uvjete, kritične promjene zemljinih sustava, gubitak bioraznolikosti i kolaps ekosustava, smanjenje prirodnih resursa te također lažne vijesti i dezinformacije.
Nestabilan globalni poredak karakteriziran polarizirajućim narativima i nesigurnošću, pogoršanje utjecaja ekstremnog vremena i ekonomska nesigurnost uzrok su povećanja rizika, uključujući i lažne vijesti i dezinformacije, komentirala je jedna od direktorica u WEF-u Saadia Zahidi. Naglasila je da, usprkos sumornoj perspektivi, ovdje nije riječ o predviđanju budućnosti koja je i dalje u našim rukama.
Izvor: The Guardian
