Žitelji sjeverne Zemljine hemisfere trenutačno imaju rijetku priliku svjedočiti kometu 12P/Pons-Brooks kako osvjetljava noćno nebo. Taj komet Halleyeva tipa, s orbitalnim ciklusom od oko 71 godinu i jezgrom širokom otprilike 30 kilometara, poznat je po svojim zapanjujućim erupcijama plina i prašine.
Komet poznat i kao rogati ili đavolji komet, vjerojatno je povezan s meteorskom kišom kappa-Drakonida, odakle je vjerojatno i potekao, vjeruju astronomi.
Dok putuje bliže Suncu, led unutar kometa prolazi sublimira, odnosno prelazi iz čvrstog u plinoviti oblik. Vidljivost kometa varira jer na trenutke blještavo sjaji, a u drugim je trenucima jedva primjetan. Optimalno promatranje tog kometa je krajem ožujka i početkom travnja na sjevernoj hemisferi jer su tada najbolje šanse da ga se vidi, osobito iznad zapadnog horizonta nakon sumraka. Dok dalekozor ili mali teleskop poboljšavaju iskustvo gledanja, postoji mogućnost pogleda i golim okom, ako su uvjeti usklađeni. Međutim, sjaj kometa ostaje nepredvidiv.
Pravi spektakl bit će vidljiv s "donje" strane Zemlje
Nažalost, njegovo najbliže približavanje Zemlji u lipnju 2024. podudara se s njegovim nestankom s neba sjeverne hemisfere. Drugim riječima, žitelji južne Zemljine hemisfere moći će ga vidjeti u puno većem sjaju. Taj kozmički spektakl, isto tako, neće ponovno krasiti noćno nebo sve do 2095. godine.
Nadimak kometa odaje počast dvojici poznatih promatrača kometa u povijesti: Jean-Louisu Ponsu i Williamu Robertu Brooksu. Pons, francuski astronom, poznat je po svojim revolucionarnim otkrićima, uključujući 37 viđenja kometa između 1801. i 1827. godine.
Njegovo promatranje 12. srpnja 1812. označilo je prvo uočavanje navedenog kometa, iako slabo. Tijekom sljedećeg mjeseca njegov se sjaj povećao, što je kulminiralo spektakularnim prikazom 15. kolovoza, zajedno s njegovim prepoznatljivim repom.
Na temelju Ponsovih pedantnih zapisa astronomi su odredili orbitalnu putanju kometa, procjenjujući njegov povratak u razdobljima između 65 i 75 godina.
Izvor: ESA
