Jesu li znanstvenici napokon otkrili recept za dugovječnost? Nova studija objavljena u časopisu eLife korak je u tom smjeru. Naime, znanstvenici su objavili kako su uspjeli ne samo zaustaviti starenje ljudskih stanica već i "vratiti sat" 30 godina unatrag.
Znanstvenici ističu kako su razvili metodu kojom mogu djelomice obnoviti funkcije starijih stanica kože, ali i obnoviti njihovu biološku dob.
Naime, kako ljudi stare, njihove stanice gube svoje funkcije, a na genima tih stanica vide se tragovi starenja. Regenerativna biologija bavi se istraživanjem popravka ili zamjene tih ostarjelih stanica.
Prema studiji, u eksperimentima koji su simulirali ozljedu na površini kože djelomice obnovljene stanice ponašale su se poput mladih stanica kože.
Iako su ova saznanja još u ranoj fazi, stručnjaci ističu kako bi mogla u budućnosti revolucionirati regenerativnu medicinu. Pogotovo ako ovi rezultati budu primjenjivi i na druge vrste stanica.
S vremenom bismo mogli identificirati gene koji obnavljaju bez reprogramiranja i točno ciljati te gene kako bismo ublažili posljedice starenja, istaknuo je voditelj grupe znanstvenika profesor Wolf Reik i dodao kako bi to moglo dovesti i do razvoja novih načina liječenja.
Dr. Diljeet Gill, koji je sudjelovao u istraživanju na Institutu Babraham, istaknuo je kako je ovo velik korak naprijed u razumijevanju reprogramiranja stanica.
Dokazali smo da stanice mogu biti pomlađene bez gubljenja njihovih funkcija, a čini se da to pomlađivanje obnavlja neke funkcije starih stanica. Činjenica da smo vidjeli i nestanak indikatora starenja kod gena koji su povezani s bolestima posebno obećava, istaknuo je dr. Gill.
Njihova metoda, temeljena na tehnici stvaranja matičnih stanica, u potpunosti briše "identitet" stanice jer djelomice zaustavlja dio koji reprogramira stanice (i daje im novu funkciju). To omogućava istraživačima da pronađu ravnotežu između reprogramiranja stanica kako bi se one ipak razvile u određeni tip stanica, ali istovremeno da ostanu biološki mlade.
Znanstvenici ističu kako bi ova metoda mogla biti primijenjena i na druge gene povezane s bolestima koje se javljaju u starijoj dobi, kao što su geni povezani s Alzheimerovom bolešću i oni povezani s razvojem očne mrene.
Izvor: Babraham Institute
