Južni ocean koji okružuje Antarktiku tiho je upijao stoljeće topline i ugljičnog dioksida nastalog ljudskom aktivnošću. Novo istraživanje sada upozorava da bi taj oceanski "spužvasti" sloj jednog dana mogao osloboditi ono što znanstvenici nazivaju ogromnim i naglim toplinskim "podrigivanjem", ponovno pokrećući globalno zatopljenje koje bi moglo potrajati najmanje 100 godina.
tri vijesti o kojima se priča
Klimatski znanstvenici iz Njemačke, predvođeni biogeokemičarkom Ivy Frenger s GEOMAR Helmholtz Centra za istraživanje oceana, izgradili su složeni klimatski okvir koji kombinira energiju i vlagu u atmosferi, cirkulaciju oceana, morski led, kopnenu biosferu i oceansku biokemiju. Njihove simulacije prikazuju scenarij u kojem emisije stakleničkih plinova rastu sedamdeset godina, udvostručujući koncentraciju CO2 u atmosferi, prije nego što se naglo smanje. Nakon toga, stoljeća neto negativnih emisija postupno hlade planet.
Čak i nakon što emisije dosegnu vrhunac i neto-negativne emisije smanje CO2, oceani nastavljaju upijati toplinu, jer površinske temperature kasne u padu. Otapanje morskog leda dodatno povećava sposobnost oceana da apsorbiraju solarnu energiju.
Tko će biti najviše pogođen?
Otkrivamo da, nakon nekoliko stoljeća globalnog hlađenja pod negativnim emisijama CO2, dolazi do globalnog atmosferskog zatopljenja koje nije povezano s emisijama CO2, već je uzrokovano oslobađanjem topline iz oceana. Brzina zatopljenja usporediva je s prosječnim povijesnim stopama antropogenog zatopljenja i traje više od stoljeća, objašnjava Frenger u studiji koja je objavljena u časopisu AGU Advances.
To zatopljenje, međutim, neće biti jednoliko. Južna hemisfera i ranjive zemlje globalnog juga bit će najviše pogođene. Iako su modeli idealizirani, testovi u drugim postavkama dali su slične rezultate, osporavajući pretpostavku da kumulativne emisije CO2 i globalno zatopljenje uvijek idu ruku pod ruku.
Na kraju, uloga Južnog oceana kao toplinskog spužvastog sloja je privremena. Čak i nakon prestanka emisija fosilnih goriva, planet može nastaviti grijati, što pokazuje da bi odgađanje borbe protiv klimatskih promjena moglo pojačati to podrigivanje oceana u budućnosti.
Izvor: Science Alert