Atmosfera našeg planeta je 2024. godine dosegla opasnu prekretnicu, jer su koncentracije ugljičnog dioksida u njoj porasle više nego ikad od početka znanstvenih mjerenja.
UN-ova Svjetska meteorološka organizacija (WMO) izvijestila je da je globalna prosječna koncentracija CO2 porasla za 3,5 dijelova na milijun (ppm) između 2023. i 2024. godine, dosegnuvši 423,9 ppm-a. To je najveći porast od početka modernih mjerenja 1957. godine, navodi WMO. Za usporedbu, porast od 2022. do 2023. godine iznosio je 2,3 ppm.
Godišnji porast CO2 trostruko je veći nego 1960-ih. Znanstvenici ističu da su slične koncentracije zadnji put zabilježene prije 3 do 5 milijuna godina, naglašavajući razinu današnjih vrijednosti koja je bez presedana.
WMO pripisuje rekordni skok emisijama fosilnih goriva, intenzivnijim šumskim požarima i smanjenoj apsorpciji ugljika u oceanima i kopnu. Nedavni globalni klimatski obrazac El Niño pojačao je te učinke, podižući globalne temperature i smanjujući sposobnost apsorpcije ugljika.
Normalno je da neka tropska područja budu suša i pohranjuju manje ugljika tijekom toplih El Niño godina kao što je 2024. godina, pojasnio je za New Scientist Richard Allan s britanskog Sveučilišta Reading.
Postoje neki pokazatelji da je kopneni spremnik ugljika bio posebno nizak 2023. i 2024., čak i za El Niño godine, te da je došlo do zabrinjavajućeg smanjenja tijekom vremena, posebno na sjevernoj hemisferi izvan tropskih područja, rekao je za New Scientist Zeke Hausfathers Instituta Breakthrough u SAD-u, koji se bavi istraživanjem okoliša.
Hitnost smanjenja emisija CO2 je stoga više nego očita. Najveći razlog za stalni porast koncentracija CO2 jest to što emisije fosilnih goriva ostaju na povijesno visokoj razini i još nisu počele padati, smatra pak Piers Forster s britanskog Sveučilišta Leeds, u izjavi za navedeni portal.
