Klimatski model koji istražuje sljedećih tisuću godina klimatskih promjena na Zemlji predviđa da se, čak i pod scenarijima umjerenih emisija, Zemlja suočava sa šansama 1 od 10 da se zagrije za 7°C u roku od 200 godina. Model isto tako sugerira da je porast temperature od oko 3°C očekivan u istom roku.

tri vijesti o kojima se priča Droga, ilustracija Roditelji, oprez! "Najopasnija mreža za mlade": Omiljena platforma prepuna je seksualnih predatora i dilera droge Zračni taksi Joby Aviationa Napravljen veliki korak Počinje velika tehnološka revolucija u zrakoplovstvu: Nebom će dominirati potpuno drukčije letjelice Cheyava Falls u dolini Neretva Vallis u krateru Jezero na Marsu Na Marsu NASA zagolicala maštu javnosti: U dolini Neretve pronađeni tragovi izvanzemaljskog života?

Prema Andreyu Ganopolskom iz Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja na klimu u Njemačkoj, tri stupnja su već vrlo loša, naravno. Sedam nije dvostruko lošija brojka od tri, pa čak ni tri puta lošija. Vjerojatno je 10 puta gora, jer su mnoge stvari nelinearne.

Navedeni model naglašava kako bi globalno zatopljenje moglo dramatično eskalirati, osobito s dugoročnim povratnim vezama ugljika.

Zanimljivo, čak i da se emisije stakleničkih plinova sutra zaustave, još uvijek postoji šansa 1 prema 10 da bi se planet mogao zagrijati za više od 3°C. Ganopolski ipak naglašava nesigurnost tih projekcija zbog složene interakcije povratnih veza između CO2 i metana.

U ovom trenutku ne možemo isključiti visoku klimatsku osjetljivost, upozorava on.

Tim s Instituta Ruđer Bošković Hrvatski znanstvenici na prestižnom europskom događanju predstavljaju inovativna istraživanja o klimatskim promjenama

Slika nije dostupna Klimatske promjene ne prave samo pustoš na Zemlji, sada prijete i pretvaranjem niske Zemljine orbite u kozmičko smetlište

Studija vezana za navedeni model, koja je objavljena u časopisu Enviromental Research Letters, utječe na dugoročne povratne učinke ugljika, uključujući oslobađanje CO2 i metana iz permafrosta i močvara, ključnih procesa koji nedostaju u ranijim modelima. Te povratne sprege značajno pojačavaju učinak zagrijavanja. Aerosoli, koji su spriječili zagrijavanje izazvano stakleničkim plinovima, dodaju dodatnu složenost.

Model sugerira da bi, ako je klimatska osjetljivost visoka, globalno zatopljenje moglo doseći i do 7°C.

Imam unuke koji će vjerojatno živjeti u sljedećem stoljeću, kaže Ganopolski, sugerirajući potrebu za hitnim djelovanjem sada. Iako bi kontrola emisija još uvijek mogla spriječiti zagrijavanje od 3°C, on vjeruje da je već prekasno ostati ispod povećanja od 2°C.

Izvor: New Scientist