Rezultati istraživanja Odbora, objavljeni u časopisu BMC Nutrition, otkrili su da su pacijenti koji boluju od dijabetesa tipa 1, koji su konzumirali uglavnom vegansku hranu s niskim udjelom masti dnevno trebali oko 28 posto ili 12,1 jedinicu manje inzulina u odnosu na ostale pacijente, a istodobno su na liječenju svakodnevno uštedjeli oko 1,08 dolara.
Veganska prehrana s niskim udjelom masti mogla bi smanjiti i upotrebu inzulina, ali i trošak kupnje inzulina u pacijenata koje boluju od dijabetesa tipa 1, pišu istraživači u svom radu.
Smanjeno korištenje inzulina u veganskoj skupini pacijenata vjerojatno je odraz poboljšane osjetljivosti na inzulin, odnosno na to u kolikoj mjeri organizam dobro reagira na inzulin, tvrde liječnici te dodaju da je inzulinska rezistencija vrlo podložna utjecaju prehrambenih masti, koje mogu spriječiti ulazak glukoze u stanice.
Osobe s dijabetesom tipa 1 obično si moraju svakodnevno ubrizgavati inzulin, za razliku od onih koji se nose s tipom 2 i moraju samo paziti na odgovarajuću prehranu.
Pacijenti s dijabetesom tipa 1 i inzulinskom rezistencijom moraju uzimati više inzulina od ostalih u istoj kategoriji bolesti.
Cijena inzulina i dalje raste
No konzumiranje veganske hrane, premda je mnogima manje ukusna ili čak odbojna, pridonijelo je, čini se, onomu istraživači smatraju poboljšanom osjetljivošću na inzulin i glikemijsku kontrolu, kao i na poboljšanu razinu kolesterola i funkciju bubrega.
Po podacima Američke udruge za borbu protiv dijabetesa troškovi za kupnju inzulina od 2017. do 2022. porasli su za čak 24 posto, što je rast koji je pratio širu spiralu inflacije potrošačkih i prehrambenih cijena koja je uslijedila nakon karantene zbog koronavirusa i ruske invazije na Ukrajinu.
S obzirom na činjenicu da cijena inzulina i dalje raste, pacijenti koji boluju od dijabetesa tipa 1 trebali bi razmotriti navikavanje na konzumaciju veganskih proizvoda s vrlo niskim udjelom masti, koja bi im mogla pomoći u poboljšanju osjetljivosti na inzulin i manjoj svakodnevnoj potrebi za količinom inzulina te im tako potencijalno godišnje prištedjeti više stotina dolara, smatra Hana Kahleova, direktorica kliničkih istraživanja u Liječničkom odboru za odgovornu medicinu (PCRM).
PCRM je neprofitna istraživačka organizacija sa sjedištem u Washingtonu. Odbor je angažiran na učinkovitoj medicinskoj praksi, istraživanju i promicanju zdravlja. Osnovana godine 1985. ova neprofitna organizacija trenutačno broji gotovo milijun članova, među kojima je i 17.000 liječnika.
