Oštro i suho vrijeme utječe na povećanu slanost tla i oštećuje povijesne spomenike u ostacima gradova poput Ura, rodnoga mjesta biblijskog proroka Abrahama, kao i Babilona, nekoć veličanstvene prijestolnice carstava.
Pješčane dine uzrokuju propadanje sjeverne strane veličanstvenog zigurata u Uru, golemoga terasasto-piramidalnog hrama koji je prije više od 4000 godina bio posvećen bogu Mjeseca, Nani. Ta drevna sumerska, babilonska i asirska građevina koja je služila kao vjersko i znanstveno središte, izgrađena je od opeke.
Kombinacija vjetra i pješčanih dina rezultira erozijom sjevernih dijelova građevine, kaže Abdullah Nasrallah, arheolog Odjela za starine u pokrajini Dhi Qar, gdje se nalazi Ur.
Sol nagriza drevnu opeku od blata
Svetište, koje je UNESCO uvrstio na popis svjetske baštine i dalje je jedan od najbolje očuvanih primjera drevne mezopotamske arhitekture koji nudi uvid u vjerske prakse i svete rituale Sumerskog carstva u kojemu je raskošno živjela jedna od prvih svjetskih civilizacija.
Dok se treći sloj zigurata već istrošio zbog vremenskih uvjeta i klimatskih promjena, sada erozija počinje negativno utjecati i na drugi sloj, rekao je Nasrallah.
Nedaleko od svetišta naslage soli nagrizaju cigle od blata Kraljevskoga groblja u Uru, koje je dvadesetih godina prošlog stoljeća otkrio britanski arheolog Sir Leonard Woolley, a sada im prijeti i opasnost od urušavanja.
Ove naslage soli pojavile su se zbog globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, što je rezultiralo uništenjem važnih dijelova groblja, rekao je dr. Kazem Hassoun, inspektor u odjelu za starine u Dhi Qaru.
"Na kraju će naslage prouzročiti potpuno urušavanje cigli od blata od kojih je groblje izgrađeno, pozorava Hassoun.
I Irak se, poput velikog dijela ostatka svijeta bori s porastom temperatura i dugim sušama koje su povećale razinu slanosti na jugu zemlje gdje se spajaju moćne rijeke Tigris i Eufrat dok teku prema Perzijskom zaljevu.
U opasnosti i arheološka nalazišta drevnog Babilona
Niže uz Eufrat u opasnosti su i arheološka nalazišta drevnog Babilona. Hitno im je potrebna obnova, ali je, kao i obično problem u nedostatku financijskih sredstava, rekao je Reutersu dr. Montaser al-Hasnawi, direktor u iračkome ministarstvu kulture i turizma.
Zemlja već desetljećima prolazi kroz brojne ratove koji su ugrozili njezine povijesne strukture - od rata s Iranom osamdesetih preko Zaljevskog rata početkom devedesetih, invazije koje su 2003. predvodile Sjedinjene Države, nakon čega su uslijedili pobunjeničko nasilje te uspon i pad Islamske države.
Najnoviji izazov za Irak predstavljaju klimatske promjene koje mijenjaju čitav ekosustav zemlje. Ne samo da ugrožavaju njezinu poljoprivrednu budućnost, već ugrožavaju i njezin povijesni otisak.
Visoka razina slanosti u Babilonu ugrožava materijale drevnih građevina na bazi gline na kojima su još uvijek vidljivi bogati crteži Sumerana.
Materijali su dobavljani izravno iz tla koje je u to vrijeme karakterizirala niža slanost. To ih je vjerojatno učinilo manje osjetljivima i na klimatske promjene, no neodgovarajući načini obnove u ranijim desetljećima načeli su i stare građevinske strukture, pojasnio je Hasnawi.
Dodaje da bi, zbog sve veće slanosti takvu manjkavu obnovu trebalo što hitnije popraviti i obaviti potrebne restauratorske radove.
Hasnawi ističe da je problem saliniteta sve veći i kada su posrijedi površinske i podzemne vode, što će, po njegovu mišljenju u vrlo skoro vrijeme rezultirati uništenjem brojnih manjih gradova koji se nalaze pod zemljom.
