Američki znanstvenici napravili su još jedan korak u naporima za pronalazak alternativnog korištenja ugljena, nakon što je potraga za ugljenom korištenim u proizvodnji električne energije pala zbog zabrinutosti oko klimatskih promjena.

Znanstveni tim iz Wyominga u studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Nano-Structures & Nano-Objects opisuju kako su u običnoj mikrovalnoj pećnici uspjeli postići uvjete u kojima mogu sirovi prah ugljena pretvoriti u nanografit, koji se koristi i kao lubrikant te u proizvodima poput aparata za gašenje požara ili litij-ionskih baterija.

Njihov novi pristup mogao bi predstavljati jednostavnu i relativno jeftinu tehnologiju za konverziju ugljena.

Ova metoda omogućuje novi put prema konverziji bogatih izvora ugljika u visoko vrijedne materijale uz ekološke i ekonomske prednosti, ističe navedeni tim znanstvenika, predvođen TeYu Chienom, profesorom sa spomenutog sveučilišta.

Dok su prethodna istraživanja pokazala da se mikrovalne pećnice mogu koristiti za odstranjivanje vlage, sumpora i minerala iz ugljena, mnoge od tih metoda zahtijevale su kemijski tretman ugljena prije izlaganja mikrovalovima.

Ono što je tim sa Sveučilišta u Wyomingu napravio je da su jednostavno samljeli ugljen u prah, postavili ga na bakrenu foliju i zatvorili sve skupa u staklenku zajedno s mješavinom plinova argona i vodika. Staklenku su potom stavili u mikrovalnu pećnicu na 15 minuta. 

Rezanjem bakrene folije u oblik vilice mikrovalno zračenje proizvelo je iskrenje, koje pak stvara vrlo visoke temperature od 982 Celzijeva stupnja na nekoliko sekundi.

To je isto tako i jedan od razloga zbog kojeg  metalne vilice nije pametno stavljati u mikrovalnu pećnicu.

Iskrenje i visoke temperature u eksperimentu bile su potrebne kako bi se prah ugljena pretvorio u polikristalni grafit, u procesu kojem su doprinijeli i sama bakrena folija te plin argon. Znanstvenici tvrde i da se čitav proces može još dotjerati i unaprijediti tako da bude primjenjiv i na puno većoj razini i za proizvodnju daleko veće količine nanografita.

Poručuju da je njihova metoda stvaranja nanografita zapravo odlična alternativa za proizvodnju tog materijala, kako zbog njegove ograničene dostupne količine, tako i zbog utjecaja na okoliš.

Izvor: EurekAlert