Kina u utorak planira lansirati bespilotnu letjelicu na Mjesec koja bi odande trebala donijeti uzorke kamenja, piše BBC. Bit će to prvi pokušaj bilo koje nacije da se domogne uzoraka sa Zemljina prirodnog satelita nakon sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Sonda Chang'e-5, nazvana po drevnoj kineskoj božici Mjeseca, nastojat će prikupiti materijal koji bi znanstvenicima trebao pomoći da doznaju više od porijeklu i formiranju Zemljina satelita. Misijom će se testirati sposobnost Kine da na daljinu dopre do uzoraka iz svemira, a prije složenijih misija.
Uspije li u tomu, Kina će biti tek treća zemlja u svijetu koja je došla do uzoraka s Mjeseca, nakon Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. Posljednju misiju takve vrste, pod nazivom Luna 24, Rusi su realizirali 1976. godine.
U sklopu programa Apollo, kada su ljudi prvi put uspješno sletjeli na Mjesec, Sjedinjene Države su ondje, tijekom šest letova od 1969. do 1972. iskrcale 12 astronauta, koji su na Zemlju donijeli 382 kg kamenja i ostalih uzoraka.
Sovjetski Savez je sedamdesetih godina ostvario tri uspješne robotske misije. Tijekom posljednje misije, Lune 24 iz 1976., s Mjeseca je dopremljeno 170,1 grama uzoraka.
Kineska sonda nastojat će prikupiti dva kilograma uzoraka kamenja s njegova dosad neistraženog dijela, poznatog pod nazivom Oceanus Procellarum (Ocean oluja).
Misija Chang'e-5 mogla bi pomoći u odgovorima na pitanja o tomu koliko je dugo Mjesec bio vulkanski aktivan u svojoj unutrašnjosti i kada se raspršilo njegovo magnetsko polje, ključno za zaštitu bilo kojeg oblika života od sunčeva zračenja.
Kina je svoje prvo slijetanje na Mjesec realizirala 2013. godine.
U siječnju 2019. kineska sonda Chang'e-4 uspješno je sletjela na drugu, 'tamnu' stranu Mjeseca, što je bio velik uspjeh za ambiciozan kineski svemirski program te je tako postala prva zemlja koja je postavila sondu na Mjesečevu stranu koja sa Zemlje nije nikad vidljiva.
U idućih deset godina Kina planira uspostaviti baznu robotsku postaju koja bi omogućila provođenje bespilotnih istraživanja u južnoj polarnoj regiji.
Do uzoraka s Marsa kineske vlasti planiraju doći do 2030. godine.
