Unija za Mediteran podržala je ponovo u povodu Međunarodnog dana voda očuvanje sredozemnih "bioloških supermarketa", kako je nazvala ovdašnje močvare zbog njihovih izvanrednih resursa i važnosti za ublažavanje klimatske krize.
Mediteranske močvare su među najproduktivnijim ekosistemima u tom dijelu svijeta i pružaju kritične usluge za pola milijarde ljudi, kaže se u priopćenju od nedjelje i napominje da se obalno ribarstvo i održiva poljoprivreda oslanjaju na zdrave obalne močvarne ekološke sustave i osiguravaju važne niskougljične izvore prehrane za rastuće stanovništvo.
Najveća područja močvara nalaze se u Egiptu, Francuskoj, Turskoj i Alžiru, što zajedno čini oko dvije trećine područja močvarnih staništa Sredozemnog mora.
U Hrvatskoj je zaštićeno pet močvara, koje ukupno zauzimaju manje od 950 četvornih kilometara. To su donji tok Neretve, čije su tri četvrtine isušene, zatim parkovi prirode Lonjsko polje, Kopački rit i Vransko jezero, kao i ribnjak Posebni rezervat Crna Mlaka kod Jastrebarskog.
Klimatska kriza pogađa Sredozemlje za petinu teže od ostatka svijeta, osobito suša, a obalna močvarna područja igraju vitalnu ulogu u ublažavanju budućih porasta temperature. Močvare pohranjuju do 40 posto svjetskog ugljika i to čine 10-20 puta većom stopom od umjerenih ili borealnih šuma.
Ta staništa pružaju velike količine hrane za mnoge vrste, uključujući i čovjeka, pa ih zaštitnici prirode nazivaju "biološkim supermarketima".
Istodobno, svake godine gubitak obalnih močvara u svijetu stoji 7.2 bilijuna dolara, priopćila je Unija i dodala da podržava “Projekt rješenja temeljenih na močvarnim područjima”, koji promovira Udruga mediteranskih močvara (MedWet).
Projekt predlaže zaštitu obalnih močvara kao ključnog dobra za primjenu rješenja temeljenih na prirodi za suzbijanje antropogenih utjecaja, a posebno klimatskih promjena.
Taj projekt okuplja u suradnju 30 stručnih institucija za močvarna područja iz deset zemalja, uz financiranje i podršku Zaklade MAVA.
Rješenja temeljena na prirodi sastoje se u promicanju korištenja prirodnih ekoloških sustava za rješavanje globalnih društvenih izazova kao što su klimatske promjene, smanjenje rizika od poplava, lavina ili požara, opskrba hranom i vodom, energetska sigurnost i pitanja urbanog rasta.
To su aplikacije u stvarnom svijetu koje pokazuju prednosti prirode i zdravih ekosistema, osiguravajući opipljiv povrat ulaganja i dajući značajan doprinos ljudskoj dobrobiti, zaključuje se u priopćenu u povodu 22. ožujka, Međunarodnog dana voda.
Unija za Mediteran jedina je euro-mediteranska međuvladina organizacija koja okuplja zemlje Europske unije i 15 zemalja južnog i istočnog Mediterana, te predstavlja forum za jačanje regionalne suradnje, dijaloga i provedbu konkretnih projekata.
