Planet na kojem živimo zagrijava se, ledenjaci se otapaju i povlače, a voda se akumulira i stvaraju se jezera. Znanstvenici upozoravaju da zbog toga sve većem broju ljudi globalno prijeti opasnost od poplava, piše Guardian.

Od 1990. godine volumen, površina i broj takvih ledenjačkih jezera na globalnoj razini povećali su se za 50 posto. Kad se takva jezera prepune, postoji rizik da se izliju, ispuštajući pritom goleme količine vode, što može prouzročiti katastrofalne poplave.

Stephan Harrison, profesor klimatskih i ekoloških promjena na Sveučilištu u Exeteru kaže da znanstvenike osobito zabrinjavaju vrlo strme planinske doline u Andama i na Himalaji, gdje se golemi ledenjaci spuštaju prema strmim dolinama.

Korelacija između porasta temperatura i poplava jezera nastalih otapanjem ledenjaka je zamršena. Premda se stvaranje i porast broja jezera može pripisati ljudskome faktoru i klimatskim promjenama, katastrofalne poplave mogu prouzročiti i neklimatski čimbenici poput potresa, lavina ili obilnih kiša.

Jedan od parametara koji jezera čini potencijalno opasnima za ljude jest brojnost stanovnika koji žive nizvodno i mogli bi biti izloženi poplavama. Ta se brojka može kretati od nekoliko stotina do nekoliko stotina tisuća, kao u slučaju grada Huaraza, smještenog nizvodno od jezera Palcacocha u Peruu.

Brojni su faktori rizika koji onemogućuju procjenu broja stanovnika koji bi globalno mogli biti ugroženi. Studija iz 2016. otkrila je da je dosad u svijetu evidentirano najmanje 1348 poplava jezera nastalih od ledenjaka, a 24 posto ih je u određenoj mjeri utjecalo na ljudsku zajednicu.

Takvim se poplavama pripisuje više od 12.000 smrtnih slučajeva. Uočeno je da je središnja Azija najpogođenije područje, zatim Južna Amerika, potom Alpe, Island, Skandinavija, sjeverozapadna Amerika i Grenland.

Investirati u infrastrukturu i raditi na preventivi

Autori su identificirali Južnu Ameriku i središnju Aziju kao regije u kojima bi moglo biti i najviše smrtnih slučajeva, ekstremnih šteta na infrastrukturi, kao i poplavljenih poljoprivrednih površina te uništenih domova i cesta.

Od svjetskih tropskih ledenjaka, 70 posto ih je smješteno u peruanskim Andama i poznato je da se ubrzano otapaju, što je posljednjih desetljeća dovelo do nekoliko katastrofa. Najpogubnija dosad bila je poplava jezera Palcacocha koja se dogodila 1941. godine, a odnijela je najmanje 1800 života.

Nakon toga su se Peruanci angažirali na kontroliranju jezera te su počeli provoditi mjere ublažavanja opasnosti, poput isušivanja jezera, jačanja brana betonskim konstrukcijama i postavljanja sustava ranog upozorenja već pedesetih godina prošlog stoljeća.

I Nepal je vrlo 'ranjiv' kada su posrijedi poplave ledenjačkih jezera, zbog čega su vlasti 1999. odlučile isušiti jezero Tsho Rolpu, nedaleko od Mt. Everesta, koje se brzo širilo, a krajnji im je cilj bio spustiti razinu vode u jezeru - prvo takvo u regiji.

Međunarodna komunikacija i suradnja presudni su u sprečavanju smrtonosnih poplava. Naime, studija čiji su rezultati objavljeni prošle godine identificirala je 47 potencijalno opasnih ledenjačkih jezera čije bi izlijevanje moglo pogoditi Nepal. Dvadeset i pet ih je otkriveno u Kini, a jedno u Indiji.

Stručnjaci smatraju da je vrlo važno da nepalske vlasti razgovaraju s kineskima kako bi zajedničkim naporima pokušali riješiti problem.

''Ranjive'' zemlje s brojnim stanovništvom i infrastrukturom koja je u opasnosti od poplava ledenjačkih jezera počele su utrku s vremenom nastojeći investirati u sustave pripravnosti koji će spriječiti katastrofalan ishod u slučaju poplava.