Među dokumentima koje je na uvid dobio i BBC News otkriveno je i kako Saudijska Arabija, Japan i Australija spadaju među zemlje koje od UN-a traže da ublaži potrebu brzog napuštanja korištenja fosilnih goriva.
Navedeni dokumenti isto tako pokazuju kako neke bogate nacije dovode u pitanje financiranje prelaska siromašnijih zemalja na zelenije tehnologije.
Sve to "lobiranje" podiže mnoga pitanja usuret summitu o klimatskim promjenama COP26 koji će se održati u studenom mjesecu ove godine.
Otkriveno je kako se zemlje odupiru preporukama UN-a za poduzimanje jačih mjera, unatoč tome što će se upravo na spomenutom summitu od njih tražiti veća predanost usporavnaju klimatskih promjena te održavanju globalnog zatopljenja na +1,5 stupnjeva Celzija.
Dokumente koji su procurili u javnost čini više od 32.000 dokumenata koje su sastavile vlade, kompanije i druge zainteresirane strane i uputile timu znanstvenika koji slažu UN-ovo izvješće čija je namjena iznijeti najbolje znanstvene dokaze o tome kako riješiti problem klimatskih promjena.
Takva izvješća o procjenama rade se svakih šest do sedam godina, a sastavlja ih Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC), koji predstavlja UN-ovo tijelo zaduženo za procjenu znanstvenog dijela klimatskih promjena.
Njihovo izvješće koristi svjetskim vladama u odlučivanju kakve je korake nužno poduzeti da bi se nosili s problemom klimatskih promjena, posljednje takvo izvješće bit će ključno u pregovorima na summitu u Glasgowu.
Autoritet tih izvješća proizlazi dijelom i iz činjenice da doslovce sve svjetske vlade sudjeluju u procesu kako bi se postigao konsenzus.
Komentari vlada, kompanija i drugih zainteresiranih strana koji su sad procurili u javnost u ogromnoj su mjeri zamišljeni da budu konstruktivni te da poboljšaju kvalitetu konačnog izvješća.
BBC News je dokumente s komentarima dobio na uvid preko Uneartheda, tima istraživačkih novinara britanskog Greenpeacea.
Problem fosilnih goriva
Određeni broj zemalja i organizacija smatra da svijet ne treba toliko brzo smanjivati korištenje fosilnih goriva, koliko se preporučuje u trenutnoj verziji UN-ovog izvješća.
U tom smislu, Saudijska Arabija, odnosno savjetnik njihovog ministarstva nafte, zahtjeva da fraze poput 'potrebe za hitnim i ubrzanim mjerama ublažavanja na svim razinama...', naprosto izbace iz izvješća.
S druge strane, jedan viši dužnosnik australske vlade odbacuje zaključak da je zatvaranje elektrana na ugljen nužno, iako je kraj korištenja ugljena jedan od navedenih ciljeva COP26 summita.
Stavljeno u kontekst, Saudijska Araabija najveći je svjetski izvoznik nafte, a Australija je velik svjetski izvoznik ugljena.
Isto tako, viši znanstvenik s indijskog Centralnog instituta za rudarstvo i istraživanje goriva, koji isto tako ima snažne veze s indijskom vladom, upozorava da će ugljen vrlo izgledno ostati glavni izvor proizvodnje energije još desetljećima, zbog ogromnih izazova u pružanju jeftine električne energije. Indija je inače drugi po redu najveći potrošač ugljena u svijetu.
Određeni broj zemalja i organizacija zagovara nadolazeće i trenutno vrlo skupe tehnologije dizajnirane za hvatanje i permanentno pohranjivanje ugljičnog dioksida ispod površine tla (CCS tehnologije). Među njima su već spomenute Saudijska Arabija i Australija, no tu su Kina, Japan te organizacija zemalja proizvođača nafte OPEC.
Tvrdi se da bi CCS tehnologije mogle dramatično srezati emisije fosilnih goriva iz elektrana te nekih industrijskih sektora.
Saudijska Arabija od UN-ovih znanstvenika traži da iz izvješća izbrišu zaključak da fokus napora dekarbonizacije u sektoru energetskih sustava treba biti na brzom prelasku na izvore s nultom stopom proizvodnje ugljika te aktivno postupno ukidanje fosilnih goriva.
S tim zaključkom problem imaju i Argentina, Norveška te spomenuti OPEC. Norveška primjerice tvrdi da bi UN-ovi znanstvenici trebali dozvoliti mogućnost CCS tehnologija kao potencijalnog alata u smanjenju emisija iz fosilnih goriva.
U trenutnoj verziji UN-ovog izvješća prihvaća se da bi CCS tehnologije mogle igrati ulogu u budućnosti, ali da postoje nesigurnosti oko izvedivosti tih tehnologija u smislu mogu li garantirati održanje globalnog zatopljenja ispod 1,5 i 2 stupnja što su ciljevi zadani Pariškim sporazumom.
Australija pak traži od IPCC znanstvenika da izbrišu referencu o analizi uloge lobista za fosilna goriva u ublažavanju mjera koje protiv klimatskih promjena poduzimaju ta zemlja i SAD. I OPEC od UN-ovih znanstvenika traži da da izbrišu referencu lobistički aktivizam, zaštita poslovnih modela izvlačenja rente i sprječavanje političke akcije.
OPEC je komentirao curenje dokumenata istaknuvši da izazov rješavanja problema štetnih emisija ima puno puteva te da ih se sve mora istražiti.
Moramo koristiti sve dostupne energije, kao i čišća te učinkovitija tehnološka rješenja u smanjenju emisija, kako bi osigurali da nitko ne zaostaje, rekli su iz OPEC-a za BBC.
Sami IPCC-ovi znanstvenici ističu da oni nemaju nikakvu obavezu uvrštavati komentare sa strane u svoja izvješća. Naši procesi su dizajnirani da štite od lobiranja sa svih strana, tvrde pak iz IPCC-a.
Jesti manje mesa
Brazil i Argentina su dva najveća svjetska proizvođača goveđih proizvoda i stočne hrane u svijetu te se isto tako snažno protive dokazima u nacrtu izvješća koji kažu da je smanjenje konzumiranja mesa nužno za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
U izvješću se navodi kako biljna prehrana može smanjiti emisije stakleničkih plinova i do 50 posto, u usporedbi s prosječnim emisijama intenzivne zapadnjačke prehrane. Brazil tvrdi da je to netočno.
Obje navedene zemlje traže od IPCC-a da iz izvješća izbrišu dijelove koji se referiraju na biljnu prehranu te koji opisuju govedinu kao visoko ugljičnu hranu. Povrh toga, Argentina traži uklanjanje referenci o porezu na meso te kampanji međunarodnog "Ponedjeljka bez mesa".
Argentina tvrdi da postoje dokazi da prehrana na bazi mesa isto tako može smanjiti emisije ugljika. Brazil na to dodaje da bi fokus debate trebao biti na razinama emisija iz drugih proizvodnih sustava, a ne na tipovima hrane.
Brazil isto tako tvrdi da je netočna referenca o sječi šuma u Amazoni kao rezultatu promjene vladinih propisa.
Pomoć siromašnijim zemljama
Švicarska ima problem s davanjem novaca bogatih zemalja siromašnijim zemljama u procesu energetske tranzicije prema nultoj ili nižoj stopi emisija ugljika.
Sličan stav ima i Australija, koja smatra da posvećenost smanjenju emisija stakleničkih plinova kod siromašnijih zemalja ne ovisi o dobivanju sredstava izvana.
Dok je klimatsko financiranje ključan alat u povećanju klimatskih ambicija, to nije jedini relevantan alat, komentirao je za BBC švicarski federalni ured za okoliš i dodao da Švicarska i dalje podržava to da sve potpisnice Pariškog sporazuma koje to mogu, pomognu onima kojima je to potrebno.
Nuklearna (ne)naklonost
Određeni broj uglavnom istočnoeuropskih zemalja smatra da bi izvješće trebalo biti pozitivnije prema nuklearnoj energiji.
Indija tvrdi da gotovo sva poglavlja izvješća pokazuju pristranost protiv nuklearne energije. Ističu da je riječ o razvijenoj tehnologiji s dobrim političkim zaleđem osim u nekoliko zemalja.
Češka, Poljska i Slovačka kritiziraju tablicu u izvješću koja kaže da nuklearna energija ima pozitivnu ulogu u postizanju tek jednog od 17 UN-ovih ciljeva za održivi razvoj. Te zemlje smatraju da nuklearna energija može igrati pozitivnu ulogu postizanju većine UN-ovih navedenih ciljeva.
Izvor: BBC
