'Najveći broj zatočenih novinara i cyber-prekršaja u svijetu ima Narodna Republika Kina' navodi Amnesty International.
Kaznena djela za koje možete biti optuženi su komunikacija sa skupinama u inozemstvu, potpisivanje on-line peticija, te poziva na reforme i zaustavljanje korupcije. Eskalacija vladinih napora je razvidna osobito nakon velikih protesta protiv zagađenja, korupcije, te etničkih pobuna tijekom 2009. godine. Riječ je o broju oko 30.000 internet policajaca koji nadziru internet prostor, a broj im raste iz godine u godinu.
Razni zakoni i administrativni propisi u Narodnoj Republici Kini reguliraju Internet cenzuru. Na snazi je više od šezdeset internet propisa kineske Vlade, koje provode pokrajinski uredi državnog internet servisa, a primjenjuju ih na poduzeća i organizacije za internet usluge. Represija interneta u Kini je naprednija nego u bilo kojoj drugoj zemlji u svijetu. Kineska vlast ima ne samo mogućnost blokade web sadržaja, nego i nadzora pristupa internetu svakog pojedinog korisnika.
Kineski poduzetnici su to riješili proizvodnjom vlastitih inačica svjetskih trendova supstituta web sadržaja, poput RenRen-a koji preuzima ulogu Facebooka ili Sina Weibu-a koji nadopunjava ulogu Twittera. Kineska vlada dopušta navedene socijalne medije zbog lakše kontrole i mogućnosti pritiska preko njih.
Prekretnica?
Takav naslov je teško pronaći u kineskim tiskanim medijima, ako ne i nemoguće. Cenzura se provodi preko noći. 27.2.2013. godine urednički tim iSun Affairs-a nije prihvatio cenzuru i stupio je u znak protesta u štrajk. Puno je razgovora u Kini i inozemstvu oko “prekretnice” rekao je je Chang Ping, urednik magazine iSun Affairs-a. Unatoč tome, ne postoji jasan dokaz da će se to dogoditi.
'Cenzura je postala sve sofisticiranija u posljednjih nekoliko godina', rekao je. “Kineske vlasti su dale detaljne upute uredniku kako i što objaviti”. Uz upozorenja i sankcije, vlast pokušava spriječiti objavu kritika. Ako bi novinari odlučili objaviti kritiku, riskirali bi otkaz, zajedno s urednicima. Chang govori iz iskustva. On je bio bivši glavni urednik Nanfang Zhoumo prije nego što je morao napustiti tu poziciju nakon objave kritičnog članka. Chang misli da se vezano uz provođenje cenzure u Kini ništa neće promijeniti, promjenom generacijske vlasti.
'Ako će biti promjena u Kini, onda to neće biti pod Xi Jinping-ovim vodstvom', rekao je Chang. Xi Jinping, glavni tajnik Komunističke partije Kine stalno naglašava koliko je važno da Komunistička partija ojača svoju moć - čak i silom. U posljednje dvije godine, kineska vlada je u potpunosti slomila tiskane medije. Cenzura je znatno postrožila nakon što je vlada prošla proces promjene vlasti. Prema organizaciji za ljudska prava Reporteri bez granica (RWB), 99 novinara i blogera je bilo uhićeno tijekom tog razdoblja, te su u pritvoru i dan danas. RWB ne vidi poboljšavanje slobode govora, upravo suprotno. Prema glasnogovornici Ulrike Gruška: 'Primjetili smo da vlast postaje sve nervoznija i sve stroža po pitanju cenzure'.
Unatoč osjetnom rastu nelagode u slobodnim medijima, zainteresirani Kineski čitatelji mogu pronaći razno razne izvore, koji su zapravo u porastu.
Društvena mreža Sina je istovremeno dobitnik i gubitnik
Primjer je Sina Weiba početkom godine, koji preuzima ulogu Twittera u Kini. Jedan lokalni medij poznat po svojoj kredibilnosti među domaćim čitateljima, kritizirao je na toj mreži cenzuru koju provodi kineska vlada. Usljedile su velike posljedice za Sinu, koji se našao u žarištu. Nepoznato je koliko će to utjecati na velika pitanja u Kini, kao na primjer ograničene sloboda govora, ali Sina je u ovom slučaju, u isto vrijeme i pobjednik i gubitnik.
S jedne strane se ispostavilo da je Sina Weibo glavni kanal za distribuciju vijesti, kojim građani izražavaju gorčinu prema politici koju vlada provodi. Primjer lokalnog medija je bio dokaz da je to medij izbora za javne rasprave. U vrijeme gubitka interesa mladih za medijske vijesti vezano uz politiku, Sina je dokazala da ima moć dizanja svijesti i pokretanja polemike između mladih vezano uz bitne teme, poput ove. Sina je nedavno izdala englesku verziju Weiba, što će nedvojbeno privući na ovu društvenu mrežu dugo traženu vanjsku publiku, ali bi sve zajedno moglo biti uzaludni pokušaj, s obzirom na vladine cenzure.
Prema politici koju provodi kineska vlada, Kineski društveni mediji služe kao prilika ljudima da se izraze do određene granice i u nekim slučajevima bi čak i uslišili mase i dali im što žele, predstavljajući iluziju demokracije. Kad stvari izmaknu kontroli, vlada “uništava i obnavlja”, guši bunt i medij, pružajući priliku drugom da ju zamjeni. Postoji mogućnost da će se baš to dogoditi i Sina Weibu.
Kako su sve oči uperene u ovom trenutku na taj medij, on mora žonglirati između slobode govora i zahtjeva cenzure. Najveća dilema u ovoj situaciji je odluka da li dopustiti potpunu slobodu govora na Sina Weibu i nadati se promjeni na bolje, ili podlegnuti pritisku vlade. To bi moglo prouzročiti nezadovoljsto među korisnicima i prelazak na neku drugi, otvoreniji medij. Analizirajući primjer China Google-a koji je relocirao usluge u Hong-Kong i tako dao većinski postotak tržišta Baidu-u, vjerojatnija je druga opcija.
Igra mačke i miša
Od 99 novinara u zatvoru, njih 69 je optuženo za objavljivanje sadržaja na internetu
Međutim, programi za zaobilaženje cenzure pojavljuju se i i dalje. Čak i novinari koji znaju da njihovi članci nikada neće proći kroz rigoroznu cenzuru, pronalaze načine da ih objave. Kineski novinari imaju puno prakse u postavljanju vijesti na internet prije nego što vlada reagira, ali mogu i platiti visoku cijenu za to. Od 99 novinara u zatvoru, prema podacima RWB, 69 njih je optuženo za objavljivanje sadržaja na Internetu. Dakle, igra mačke i miša se nastavlja između vlade na jednoj strani, te novinara i internetskih korisnika na drugoj strani. Vlada je odlučna učiniti sve što je potrebno da bi kritike dovela pod kontrolu, ali morati će uložiti još veće napore kako bi to uspjela. Kako se čini prema komentarima nadležnih u vladi, tako će i biti.
