Znanstvenici su odredili lokaciju na Marsu s podzemnim uvjetima koji bi mogli podržati život mikroba, što potencijalno dovodi čovječanstvo bliže otkrivanju izvanzemaljskih organizama. Regija, Acidalia Planitia, ogromna je ravnica na sjevernoj hemisferi Marsa, koja se proteže na 2900 kilometara i pokazuje idealnu kombinaciju vode, topline i energije za život.
Znanstvenici, predvođeni Andreom Butturinijem sa Sveučilišta u Barceloni, istaknuli su navedenu regiju kao obećavajuće ciljano područje za buduće misije u potrazi za postojećim životom u podzemlju Marsa. Ta podzemna zona, vjerojatno nastanjiva do dubine od osam kilometara, zahtijeva naprednu tehnologiju bušenja i značajne misije s posadom, koje su još godinama udaljene od realizacije.
Uloga metana u potrazi
Otkriće je usredotočeno na metanogene, mikroorganizme koji mogu proizvesti metan u ekstremnim uvjetima. Ti organizmi uspijevaju bez kisika, organskih hranjivih tvari ili sunčeve svjetlosti i obično ih nalazimo u Zemljinim močvarama i probavnom sustavu biljojeda. Na Marsu bi metanogeni mogli živjeti duboko ispod regije Acidalia Planitia, gdje su uvjeti izolirani od negostoljubive površine planeta.
Navedeno novo istraživanje pridonosi tekućoj raspravi o prisutnosti metana u atmosferi Marsa. Od 1999. godine proturječna mjerenja pokazuju različite koncentracije metana, u rasponu od pet do 33 dijela na milijardu. Dok je NASA-in rover Curiosity otkrio metan u atmosferi Crvenog planeta, ExoMars Trace Gas Orbiter Europske svemirske agencije nije, što je potaknulo intenzivne znanstvene rasprave.
Podzemlje južne regije Acidalia Planitia pretpostavljena je ciljna regija za smještaj metanogena sličnih mikroorganizmimna methanosarcinaceae i/ili methanomicrobiaceae, prilagođenih hladnoći, navodi se u studiji, naglašavajući obilje radiogene topline i podzemne vode u tom području.
Buduće misije i izazovi
Nadolazeće misije poput rovera Rosalind Franklin Europske svemirske agencije, koji bi trebao biti lansiran 2028. godine, imaju za cilj bušiti dva metra u površinu Marsa. Međutim, Butturinijev tim identificirao je potrebu za kopanjem znatno dublje, do osam kilometara, kako bi se došlo do potencijalno nastanjivih slojeva. Ta dubina premašuje naše trenutne tehnološke mogućnosti na drugim planetima.
Marsovo podzemlje nudi više temperature, u rasponu od 0 do 10°C, i tekuću vodu vjerojatno pomiješanu s tlom. Ti uvjeti, u kombinaciji s toplinom od radiogenog raspada, predstavljaju bitne sastojke za život. Ako se dokaže, To bi otkriće moglo potvrditi biološki generirani metan na Marsu, preoblikujući naše razumijevanje atmosfere Crvenog planeta.
Dok nova otkrića znanstvenika čekaju recenziju na repozitoriju arXiv, već su izazvala značajan interes, fokusirajući potragu za izvanzemaljskim životom u navedenoj regiji Crvenog planeta.
Izvor: Daily Mail
