Naš susjedni planet Mars možda nije tako suh kao što se čini. Prije nekoliko milijardi godina, oceani i rijeke su tekli njegovom površinom, ali danas se planet čini kao prašnjava pustoš. Unatoč tome, istraživanja s letjelicama u njegovoj orbiti, lenderima i roverima otkrila su tragove vode u njezinim različitim oblicima. Ta otkrića posebno su uzbudljiva za znanstvenike zbog značaja vode za život i njezinog potencijala da pomogne u budućim istraživačkim naporima. U tom smislu zasad postoji pet lokacija na kojima je voda otkrivena na Marsu.
Pod površinom planeta
Ispod Marsove prašnjave površine nalazi se značajan vodeni led. Iako je izoliran slojevima prašine, erozija i udari meteorita mogu izložiti pogledu taj skriveni led letjelicama u orbiti tog planeta. Značajne naslage leda koje je otkrio orbiter Mars Express mogle bi pokriti cijelu površinu Marsa plitkim oceanom. Osim toga, nedavni podaci s lendera InSight sugeriraju prisutnost vode na dubini od 11,5 do 20 kilometara pod zemljom blizu ekvatora planeta. Lander je identificirao tu vodu prateći potrese i brzinu seizmičkih valova koji putuju kroz stijene zasićene vodom.
Na polovima
Marsova polarna područja nude pristupačniji rezervoar vode. Ledene kape, slične onima na Zemlji, prekrivaju Marsove polove, a manje ledene ploče mogu se pronaći unutar mnogih kratera. Ta područja su među rijetkim mjestima na Marsu gdje je led ostao stabilan. Štoviše, prolazni mraz povremeno se stvara na visokim geografskim širinama i na vulkanskim vrhovima tijekom hladnih jutara, vjerojatno uzrokovan smrzavanjem atmosferske vodene pare.
U atmosferi
Marsova atmosfera također sadrži vodu, iako u minimalnim količinama. Hladna i tanka atmosfera planeta uzrokuje brzu sublimaciju površinske vode u plin. Vodena para otkrivena u atmosferi ukazuje na to da se voda i led kreću po površini tog planeta, ponekad tvoreći tanke oblake. Međutim, ta para je rijetka, što je čini manjim doprinosom sadržaju vode na Marsu.
Na rubovima kratera
Ponavljajuće linije padina (RSL), tamne pruge na padinama kratera, možda su znak vode na Marsu o kojem se najviše raspravlja. Otkrivene 2011. godine, te se pruge pojavljuju uglavnom tijekom najtoplijih mjeseci, vjerojatno uzrokovane otapanjem leda koji teče nizbrdo prije isparavanja. Neki znanstvenici tvrde da bi to mogli biti jednostavni tokovi pijeska, ali drugi se nadaju da tekuća voda još uvijek postoji na površini.
Unutar samih stijena Crvenog planeta
Konačno, voda bi mogla biti zarobljena unutar marsovskih stijena. Roveri su otkrili minerale koji sadrže molekule vode diljem planeta, što sugerira da je većina Marsove vode mogla biti apsorbirana u njegovim stijenama. Razumijevanje kamo je Marsova voda otišla ključno je za učenje o njegovom prošlom okruženju i je li moglo podržati život.
Izvor: New Scientist
