Istraživanje Lancet Countdown utvrdilo je da je, u usporedbi s povijesnim prosjekom, globalna populacija starija od 65 godina proživjela 3,1 milijardu dodatnih ekstremno toplih dana u prošloj godini.

Stanovništvo 134 zemlje sada je u većoj opasnosti od šumskih požara nego prije, a milijuni poljoprivrednika i građevinskih radnika gube prihode zbog sve većeg broja ekstremno vrućih dana.

A klimatske promjene stvaraju idealne uvjete za zarazne bolesti poput denga groznice, zika virusa, kolere i malarije na daleko većim područjima svijeta, uključujući Europu, nego prije samo nekoliko desetljeća.

Klimatske promjene su tu i već vidimo štete po ljudsko zdravlje u cijelom svijetu, rekao je Anthony Costello, izvršni direktor Lancet Countdowna.

Kako se kriza covid-19 nastavlja, svaka se zemlja suočava i s nekim aspektom klimatske krize.

Analiza je pokazala da je pet godina s najviše područja pogođenih ekstremnom sušom bilo nakon 2015.

Poremećaj ciklusa vode zbog globalnog zagrijavanja skraćuje vrijeme u kojem biljke dostižu zrelost, što rezultira malim prinosima i povećava pritisak na proizvodnju hrane.

Prema Lancetu potencijal prinosa kukuruza, globalne osnovne hrane, već je pao 6 posto u usporedbi s razinama iz 1981.-2010. Pšenica je doživjela pad potencijalnog prinosa od 3 posto, a riža za 1,8 posto.

I morska hrana o kojoj ovisi 3.3. milijarde ljudi pod "sve je većom prijetnjom", a prosječna temperatura mora raste u gotovo 70 posto teritorijalnih voda u usporedbi sa stanjem prije samo 15 godina.

U izvješću se također upozorava da je gotovo tri četvrtine ispitanih zemalja reklo da vjeruje da si ne mogu priuštiti integriranu nacionalnu zdravstvenu i klimatsku strategiju.

Ove smo godine vidjeli ljude koji trpe jake vrućine, smrtonosne poplave i požare, rekla je voditeljica studije Maria Romanello.

Ovo su sumorna upozorenja da, svakim danom kojim odgađamo odgovor na klimatske promjene, situacija postaje sve kritičnija. Vrijeme je da shvatimo da nitko nije siguran od posljedica klimatskih promjena.

U uvodniku Lancet je pozvao svjetske čelnike da na predstojećem summitu COP26 preusmjere neke od milijardi koje troše na oporavak od covida-19 na smanjenje nejednakosti i zaštitu zdravlja.

Ovogodišnji pokazatelji daju sumornu perspektivu: globalne nejednakosti se povećavaju, a zdravstveni ishodi se pogoršavaju.

AFP je u lipnju dobio nacrt procjene utjecaja klimatskih promjena od Međuvladinog panela za klimatske promjene.

Upozoreno je da će porast temperature izložiti još desetke milijuna bolestima, suši i bolestima već 2050. godine.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju