Ljudi životinjama prenose puno više virusa nego obratno

Ljudski utjecaj na okoliš proteže se i na prijenos virusa, pri čemu ljudi prenose dvostruko više virusa na životinje nego obrnuto.

Branimir Vorša | 27.03.2024. / 12:58

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Zamršeni ples patogena između životinja i ljudi nije jednosmjerna ulica, otkriva najnovija studija. Analizirajući milijune virusnih genoma, znanstvenici su otkrili da su ljudi izvor dvostruko više virusa kod životinja nego obratno.

Od gotovo 12 milijuna proučavanih genoma virusa, otkriveno je gotovo 3000 slučajeva virusnog skakanja između vrsta. Iznenađujuće, 79% ovih slučajeva uključivalo je viruse koji su se kretali s jedne životinjske vrste na drugu, dok je 21% uključivalo ljude. Među njima, 64% bili su prijenosi s čovjeka na životinje, poznati kao antroponoza, a 36% bili su prijenosi sa životinje na čovjeka ili zoonoze.

Emisije stakleničkih plinova, ilustracija Sitni, ali bitni: Virusima protiv stakleničkih plinova

Različite životinje, uključujući kućne ljubimce, pripitomljene životinje, ptice, primate i divlja stvorenja, pogođene su antroponozom. Osobito su divlje životinje bile znatno osjetljivije na prijenos virusa s čovjeka.

Cedric Tan, glavni autor studije i doktorand računalne biologije na Institutu za genetiku Sveučilišta College London, naglasio je značajan utjecaj ljudi na okoliš i njegove stanovnike. Studija se bavila prijenosom virusa među svim skupinama kralješnjaka, naglašavajući potencijal virusa da se kreću između vrsta kroz bliski kontakt i zajedničko okruženje. Objavljena je u časopisu Nature Ecology & Evolution.

Virusi mogu skakati između različitih vrsta putem istih načina prijenosa koji se odnose na ljude, uključujući izravan kontakt sa zaraženim tekućinama ili ugrize drugih vrsta, pojašnjava Tan.

Francois Balloux, koautor studije i direktor Instituta za genetiku UCL-a, naglasio je povijesnu i stalnu prijetnju zoonozama, koje su uzrokovale pandemije kroz povijest. Velika većina patogena koji cirkuliraju u ljudima stečena je od životinja u nekom trenutku, kaže.

Ilustracija Drevni virusi oblikovali su tijela koja danas imamo prije više milijuna godina: "Sva raznolikost inače se ne bi dogodila"

Balloux je također istaknuo trenutne prijetnje poput ptičje gripe H5N1 i razorni učinak nedavnih pandemija, uključujući COVID-19, koji je vjerojatno nastao u šišmišima, a zatim prešao na ljude. Uz to, spomenuo je dokumentirane slučajeve izbijanja SARS-CoV-2 kod uzgojenih kuna koje su pak zarazili ljudi.

Iako su mnogi prijenosi s vrste na vrstu beznačajni, neki mogu dovesti do epidemija ili čak pandemija. Balloux je objasnio da iako su mala izbijanja zoonoza česta, evolucijski gledano, velike epidemije su rijetke pojave.

Izvor: Reuters

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti