Meteorit Murchison, koji je na Zemlju pao 28. rujna 1969. godine, u sebi je nosio kozmičku prašinu staru čak sedam milijardi godina. Meteorit je zasjao na jutarnjem nebu sjeverno od Melbournea u Australiji prije nego što se zabio u tlo, noseći sa sobom pravo kozmičko blago.

To je zvučalo vrlo dramatično. Ubrzo nakon pada u zraku se osjetio miris koji se proširio na čitavo područje. Ljudi su ga opisali kao metilirani alkohol, odnosno jaki organski miris, opisao je dolazak meteorita na Zemlju astrokemičar Phillip Heck iz jednog Čikaškog muzeja.

Meteorit je dobio naziv po selu u kojem je pronađen. Dio njegovih ostataka nalazi se upravo u tom čikaškom muzeju (Field Museum).

Heck ističe da je taj meteorit najbolji izvor kozmičke prašine koja datira prije stvaranja Sunčeva sustava. Dakle, riječ je o prašini koja je starija i od samog Sunca.

Ja to zovem znanstvenom riznicom blaga, naglašava Heck.

Unutar meteorita nalazi se prašina zvijezda nešto većih od našeg Sunca. Tijekom milijuna godina svemirske zrake bombardirale su tu prašinu i malo promijenile njezin sastav. Atomi elemenata razbijeni su u manje atome, poput neona ili helija. Dio kozmičke prašine upilo je svemirsko kamenje, poput Murchisonova meteorita, tijekom formiranja Sunčeva sustava. Ta je prašina nezamislivo dugo ostala očuvana u svemirskom kamenju, kao da je pospremljena u kakvoj vremenskoj kapsuli.

Proučavajući zrna prašine Murchisonova meteorita, znanstvenici su uspjeli odrediti starost njih 49 te otkrili da su dvije trećine tih zrna prašine stara između 4,6 i 4,9 milijardi godina.

Sve to ima smisla jer su se matične zvijezde formirale prije sedam milijardi godina te im je bilo potrebno dvije do dvije i pol milijarde godina da evoluiraju i postanu planetarna maglica i počnu proizvoditi prašinu, kaže Heck.

Prije 50 godina dio te praiskonske prašine završio je i na Zemlji, očuvan i spreman za znanstvena proučavanja.

Izvor: Scientific American