Kad je počela pandemija koronavirusa, internetom su počele kružiti šale i memeovi na temu katastrofa koje su od početka godine zahvatile svijet, ali i što bi svijet moglo očekivati u sljedećim mjesecima. Tako su se često mogli vidjeti i izvanzemaljci, Godzilla ili pak erupcija vulkana.
No profesor Jeffrey Schlegelmilch sa Sveučilišta Columbia najbolje zna što čovječanstvo može očekivati u bliskoj budućnosti. Kao direktoru Nacionalnog centra za spremnost za katastrofe, njegov je posao prepoznati i na vrijeme upozoriti svijet na katastrofe koje bi mogle dovesti do velikih problema za čovječanstvo.
U svom blogu, objavljenom na stranicama sveučilišta, Schlegelmilch ističe kako je biološko uništenje tek jedna od pet kategorija "megakatastrofa" za koje bi se svijet trebao pripremati.
Međutim, svijet se izuzetno brzo mijenja i razvija, pa je pripremiti se za neku od megakatastrofa postao velik problem. Brojne lekcije koje je čovječanstvo naučilo (ili trebalo naučiti) iz prethodnih događaja, jednostavno nisu primjenjive u današnjem svijetu. Jedna je od takvih i potpuna karantena.
Katastrofe koje vidimo danas drugačije su od onih u prošlosti. To možemo vidjeti kroz sve skuplje štete nastale kao posljedica prirodnih katastrofa, ali i sve veće troškove otklanjanja tih posljedica, istaknuo je Schlegelmilch.
Iako je pandemija koronavirusa paralizirala svijet, Schlegelmilch ističe kako to još uvijek nije megakatastrofa kakvu možemo očekivati u budućnosti.
COVID-19 sigurno će imati velik utjecaj na naše društvo i globalnu zajednicu, ali na neki način - moglo je biti i gore, piše Schlegelmilch. Podsjeća na epidemije kuge u 14. stoljeću i španjolske gripe početkom 20. stoljeća, koje su imale više žrtava.
Ovo je grozna pandemija, to je sigurno, i ostavit će ožiljke na našem društvu i budućim generacijama. Ali još uvijek možemo ublažiti udarac i izgraditi otporniji sustav za buduće pandemije, ističe Schlegelmilch.
Čovječanstvo se može "veseliti" još i nuklearnom ratu, klimatskim promjenama, kibernetičkom ratovanju i raspadu infrastrukture.
Korištenje nuklearnog oružja izglednije je nego ikad prije, ali je isto tako i veća šansa za preživljavanje takvog napada no što je bila u vrijeme hladnog rata. Nije bez veze razmišljati o životu nakon nuklearnog rata, uz pravu dozu priprema, pojašnjava Schlegelmilch.
Iako postoji mogućnost da se više megakatastrofa dogodi odjednom, Schlegelmilch objašnjava kako je moguće posljedice takvih događaja ublažiti dobrom pripremom.
Stvaranje granica nesigurnosti i osmišljavanje načina na koji ćemo se nositi s tom nesigurnošću je ključno, ističe na kraju Schlegelmilch.
