Otkako se u javnosti počelo intenzivno raspravljati o umjetnoj inteligenciji (a to je unazad dvije godine), uz pregršt pozitivnih, istaknuto je i pregršt negativnih strana korištenja umjetne inteligencije. No, koliko je zapravo korištenje umjetne inteligencije, pogotovo generativne umjetne inteligencije rizično za ljude?
Znanstvenici s američkog MIT-a odlučili su istražiti koliko je zapravo korištenje generativne umjetne inteligencije rizično. Rezultat je AI Risk Repository, javno dostupan sustav baze podataka koji katalogizira više od 700 rizika korištenja generativne umjetne inteligencije. I stalno raste.
Kako su pojasnili s MIT-a, rizici koje predstavlja umjetna inteligencija (AI) zabrinjavaju akademike, revizore, kreatore politika, AI tvrtke i javnost.
Međutim, nedostatak zajedničkog razumijevanja rizika umjetne inteligencije može spriječiti našu sposobnost sveobuhvatne rasprave, istraživanja i reagiranja na njih. Ovaj dokument rješava ovaj nedostatak stvaranjem AI Risk Repozitorija koji služi kao zajednički referentni okvir. To se sastoji od žive baze podataka od 777 rizika izdvojenih iz 43 taksonomije, koje je moguće filtrirati na temelju dvije sveobuhvatne taksonomije i lako im se pristupiti, mijenjati i ažurirati putem naše web stranice i online proračunskih tablica, ističu u uvodnom dijelu.
Kako je baza nastala i kako se koristi opisali su i u zgodnom videu koji su objavili na svojim stranicama.
Dodaju kako je AI Risk Repository prvi pokušaj rigoroznog upravljanja, analize i izdvajanja okvira rizika AI u javno dostupnu, sveobuhvatnu, proširivu i kategoriziranu bazu podataka rizika. Time se stvara temelj za koordiniraniji, koherentniji i cjelovitiji pristup definiranju, reviziji i upravljanju rizicima koje predstavljaju sustavi umjetne inteligencije.
Kako bi stvorili ovu bazu, tim je pročešljao recenzirane članke u časopisima i baze podataka koje detaljno opisuju rizike umjetne inteligencije. Ističu kako su najčešći rizici bili usredotočeni na sigurnost i robusnost AI sustava (76 posto), nepravednu pristranost i diskriminaciju (63 posto) i ugroženu privatnost (61 posto). Manje uobičajeni rizici više su bili ezoterični, poput rizika od stvaranja umjetne inteligencije sa sposobnošću da osjeti bol ili da doživi nešto slično "smrti".
Ono što zabrinjava je što se većina rizika od umjetne inteligencije identificira tek nakon što model postane dostupan javnosti. Samo 10 posto proučenih rizika uočeno je prije postavljanja.
Za one koji žele proučiti cijelu bazu, ekipa s MIT-a učinila ju je besplatnom i može ju se pregledavati odlaskom na službenu web stranicu, ali i preuzeti u obliku tablice za detaljnije proučavanje. No, s obzirom na to da se umjetna inteligencija i dalje razvija te da se otkrivaju novi rizici, ne bi bilo loše bazu redovito posjećivati.
