Koliko smo spremni na izazove računalne i kibernetičke sigurnosti?

Među najugroženije institucije u pogledu kibernetičke sigurnosti ubrajaju se svakako financijske ustanove i banke.

Martina Čizmić | 24.10.2018. / 15:25

Kibernetička sigurnost (Foto: Getty Images) (Foto: Getty Images)

Cyber-kriminal događa se svaki dan: prema zadnjim procjenama, financijska šteta od cyber-kriminala na svjetskoj razini do 2019. godine iznosit će 2,1 milijardu dolara. Prvi i najvažniji korak u borbi sa cyber-kriminalom jest podizanje svijesti ljudi o izazovima koje pred nas postavlja informacijsko doba.

U sklopu obilježavanja europskog Mjeseca kibernetičke sigurnosti, Algebra 25. i 26. listopada organizira događanja čiji je cilj približiti javnosti važnost kibernetičke sigurnosti, načine kako formalni i neformalni obrazovni sustavi mogu odgovoriti na potrebe uzrokovane rapidnim rastom e-kriminaliteta, te pojasniti izazove s kojima se u području kibernetičke i računalne sigurnosti susreću građani, a s kojima organizacije.

Europska unija odabrala je listopad kao Mjesec kibernetičke sigurnosti (EU Cyber Security Month – ECSM). Kao dio kontinuiranog napora zemalja članica EU-a, tijekom listopada diljem cijele Europe organiziraju se kampanje, čiji je cilj osvijestiti sve dionike o važnosti kibernetičke i računalne sigurnosti. Svim aktivnostima podršku pružaju EU-ova Agency for Network and Information Security (ENISA) i Europska komisija. Svrha Mjeseca kibernetičke sigurnosti jest podići razinu svijesti o ozbiljnosti kibernetičkih ugroza, promovirati računalnu i kibernetičku sigurnost među građanima i organizacijama, te osigurati nove resurse za online zaštitu, kroz edukaciju i primjere dobrih praksi.

Među najugroženije institucije u pogledu kibernetičke sigurnosti ubrajaju se svakako financijske ustanove i banke. Stoga, na poziv Algebre, 25. listopada u Zagreb dolaze stručnjaci danske kompanije CSIS te njihovog partnera Heimdal. CSIS je jedan od vodećih nezavisnih pružatelja usluga iz područja kibernetičke sigurnosti u Europi. Potvrđeni od strane Gartner grupe, pružatelji su usluga specijalizirano za najveće financijske institucije te djeluju kao savjetnici raznih sigurnosnih agencija. Aktivno surađuju s Europol – Europskim Cybercrime Centrom te Europskom CyberSecurity Grupom (ECSG). Stručnjaci CSIS-a će u razgovoru s predstavnicima odjela za informacijsku i kibernetičku sigurnost hrvatskih financijskih institucija prikazati rezultate zadnjih istraživanja o cyber kriminalu.

Koliko smo spremni?

Događanja se nastavljaju 26. listopada, kad Algebra organizira otvorenu konferenciju s temom "Izazovi računalne i kibernetičke sigurnosti – koliko smo spremni?". Središnji će dio konferencije biti okrugli stol na kojem će sudjelovati doc. dr. sc. Robert Kopal iz Algebre, dr.sc. Slaven Smojver, savjetnik u Direkciji supervizije informacijskih sustava Hrvatske narodne banke, Jurica Čular, stručni savjetnik u Zavodu za sigurnost informacijskih sustava, Ivica Ostojić, Tonimir Kišasondi i Bojan Ždrnja, stručnjaci za kibernetičku i računalnu sigurnost, te Ivan Maglić, Gartnerov analitičar. Panel raspravu će otvoriti državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Bernard Gršić, a predavanja će održati i doc. dr. sc. Robert Kopal te dr. sc. Leo Mršić, direktor Algebra LAB-a.

Sudjelovanje na ovoj konferenciji besplatno je, no obavezna je prethodna registracija putem prijavnice na kojoj se može pronaći i više informacija o konferenciji.

Tradicionalna Noć hakiranja

U večernjim satima, također 26. listopada, Algebra održava i već tradicionalni „Hacking Night“ ili "Noć hakiranja". Radi se o praktičnom natjecanju u etičnom hakiranju, koje je prethodnih godina okupljalo ponajbolje hrvatske stručnjake za računalnu sigurnost, ali i studente te entuzijaste koje zanima ovo područje i koji se njime aktivno bave. Tijekom Noći hakiranja, "hakeri" rješavaju konkretne zadatke koje pripremaju stručnjaci za kibernetičku sigurnost Visokog učilišta Algebra, a s ciljem stavljanja naglaska na važnost sigurnosti računalnih sustava i pravovremeno pronalaženje i otklanjanje sigurnosnih propusta u njima.

u posljednjih nekoliko godina od natjecatelja se tražilo poznavanje raznih aspekata sigurnosne problematike, uključujući i tehnike kao što su SQL injection, steganografija, BoF, skeniranje ranjivosti, hakiranje i zaštita WiFi mreža, reverse engineering, zaštita od "man in the middle" napada, ranjivost BitLocker sigurnosne zaštite i još neke zanimljive sigurnosne teme s kojima se korisnici nesvjesno svakodnevno susreću.

Timovi na natjecanje moraju ponijeti svoja računala, kao i svu dodatnu opremu za koju smatraju da će im trebati, a prijave za Noć hakiranja obvezne su na službenim stranicama.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti