Iz hladnjače permafrosta koji se sve više otapa zbog klimatskih promjena, gotovo kao iz nekog horor filma, počela su izlaziti drevna bića. Od nevjerojatno očuvane izumrle megafaune poput vunastog nosoroga, do 40.000 godina starih ostataka divovskog vuka i bakterija starih preko 750.000 godina.

Ipak, nisu sve te navedene stvari i mrtve. Primjerice, stoljećima stara mahovina uspjela je oživjeti u toplini laboratorija. Još nevjerojatnije, oživjeli su i sićušni okrugli crvi stari 42.000 godina.

Ti novi fascinantni pogledi na organizme iz Zemljine daleke prošlosti otkrivaju povijest drevnih ekosustava, uključujući pojedinosti o okolišima u kojima su postojali. No, otapanje permafrosta je također stvorilo zabrinutost oko drevnih virusa koji bi nam mogli zaprijetiti u bližoj budućnosti.

Otapanje ne samo da će dovesti do gubitka tih drevnih, arhiviranih mikroba i virusa, već će ih i otpustiti u okoliš u budućnosti, objasnili su znanstvenici u prošlogodišnjoj studiji koju je vodio prvi autor i mikrobiolog Zhi-Ping Zhong s američkog sveučilišta Ohio.

Zahvaljujući tehnikama metagenomike i novim metodama za održavanje steriliziranih uzoraka jezgri leda, znanstvenici mogu bolje razumjeti što se točno nalazi unutar njih. U navedenoj studiji, koja je objavljena u znanstvenom časopisu Microbiome, znanstvenici su uspjeli identificirati arhivu desetaka jedinstvenih virusa starih 15.000 godina s ledene kape Guliya na tibetanskoj visoravni i steći uvid u njihove funkcije.

Ti su se ledenjaci formirali postupno, a zajedno s prašinom i plinovima, mnogi, mnogi virusi također su se taložili u taj led, pojasnio je Zhong. Ti virusi potencijalno predstavljaju mikrobe koji su se nalazili u atmosferi u vrijeme njihova taloženja, pojasnili su znanstvenici.

Prethodne studije pokazale su da su mikrobne zajednice u korelaciji s promjenama koncentracije prašine i iona u atmosferi, te da isto tako mogu ukazivati ​​na klimatske i okolišne uvjete u to vrijeme.

Unutar tih zamrznutih zapisa iz davnih vremena, 6,7 kilometara iznad razine mora u Kini, istraživači su otkrili da 28 od 33 vrste virusa, koje su identificirali, nikada prije nije viđeno.

Ovo su virusi koji bi uspijevali u ekstremnim okruženjima, rekao je mikrobiolog Matthew Sullivan sa sveučilišta Ohio State.

Uspoređujući njihove genetske sekvence s bazom podataka poznatih virusa, tim je otkrio da su najzastupljeniji virusi u oba uzorka jezgre leda, takozvani bakteriofagi, koji inficiraju metilobakterije, odnosno bakterije važne za ciklus metana unutar leda.

Najviše su bili povezani s virusima pronađenim u sojevima metilobakterija u staništima biljaka i tla, što je u skladu s prethodnim istraživanjem da glavni izvor prašine taložene na ledenoj kapi Guliya vjerojatno potječe iz tla.

Ovi zamrznuti virusi vjerojatno potječu iz tla ili biljaka i olakšavaju stjecanje hranjivih tvari svojim domaćinima, zaključili su autori studije.

Dok se strah od drevnih virusa čini posebno zabrinjavajućim nakon pandemije COVID-19, najveća opasnost leži u onom što još led koji se otapa zapravo oslobađa ogromne rezerve povučenog metana i ugljika.

Znamo vrlo malo o virusima i mikrobima u ovim ekstremnim okruženjima, i što je zapravo tamo. Kako bakterije i virusi reagiraju na klimatske promjene? Što se događa kada prijeđemo iz ledenog doba u toplo razdoblje u kakvom smo sada?, objasnio je znanstvenik Lonnie Thompson.

Znanost ima još puno toga za istražiti po tom pitanju.

Izvor: Science Alert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju