Znanstvenici iz cijelog svijeta pokušat će izgraditi sustav koji omogućuje čovječanstvu da predvidi nasilne sukobe prije nego što oni izbiju, što bi omogućilo da se oni potencijalno i spriječe.
Ispitat će dramatičan napredak u umjetnoj inteligenciji i kako bi se odluke svjetskih vođa mogle promijeniti, kako bi se izbjegle negativne posljedice za milijune ljudi, a jedan od očitih primjera toga jest i krvavi rat u Ukrajini.
"Postoje različite vrste nepoželjnih budućnosti"
Živimo u kriznom društvu... i postoje različite vrste nepoželjnih budućnosti, rekla je za AFP Sirkka Heinonen, profesorica studija budućnosti na finskom Sveučilištu Turku. Heinonen je bila među tridesetak znanstvenika iz cijelog svijeta koji su se okupili u Ženevi ranije u travnju, na prvom krugu rasprava usmjerenih na predviđanje budućnosti mira i rata.
Kada istražujemo buduće krize, moramo pronaći rješenja kako bismo ih spriječili. Za željenu budućnost moramo pak odlučiti koji su koraci i mjere potrebni da se ona i dogodi, dodaje Heinonen.
Spomenuti projekt podupiru Ženevska zaklada za predviđanje znanosti i diplomacije (GESDA), Ženevski centar za sigurnosnu politiku (GCSP) i Škola za međunarodne i javne poslove Sveučilišta Columbia (SIPA).
Mogućnost dramatične promjene tijeka ljudske povijesti
Početna radionica, koja je održana iza zatvorenih vrata, bila je usmjerena uglavnom na prepoznavanje načina na koje bi se takva vrsta predviđanja mogla dogoditi. Daljnje radionice, koje će se održati u New Yorku i Ženevi kasnije ove godine, mogle bi se više posvetiti specifičnim razvojima, koji bi mogli dramatično promijeniti tijek ljudske povijesti.
Sudionici navedene znanstvene radionice naglasili su da invazija na Ukrajinu nije nužno bila njihov primarni fokus. Umjesto toga, ambicija je bila stvoriti sustav za predviđanje događaja godinama, pa čak i desetljećima unaprijed, te potom savjetovati donositelje odluka kako krenuti prema boljim dugoročnim ishodima.
Ovaj projekt nije pokrenut ratom u Ukrajini. To je nešto više strukturalno. Važno je usmjeriti pozornost na stvari o kojima građani još ne razmišljaju, rekao je za AFP bivši podtajnik UN-a za očuvanje mira Jean-Marie Guehenno, trenutačno voditelj SIPA-ina Kent programa za rješavanje sukoba.
"ChatGPT je sitnica u usporedbi s onim što dolazi"
Stručnjaci, među ostalim, ukazuju na sve veću koncentraciju moći među tvrtkama koje upravljaju našim podacima i odluke koje bi se mogle poduzeti kako bi se oni regulirali. Oni također ističu bezbroj mogućnosti i rizika povezanih s brzim razvojem umjetne inteligencije, uključujući pojavu robota ubojica i moguće samosvijesti umjetne inteligencije.
Postoji nekoliko alternativnih budućnosti, s ogromnim brojem pokretača koji na njih utječu, rekla je Heinonen te dodala da postoji hitnost za njihovo predviđanje.
Ako ćemo još dugo čekati na postavljanje etičkih zahtjeva, premisa i propise koji će umjetnu inteligenciju usmjeriti u pravom smjeru, to će biti prekasno, upozorava finska znanstvenica.
Alexandre Fasel, švicarski veleposlanik za znanstvenu diplomaciju, također je istaknuo brzinu kojom se umjetna inteligencija razvila u samo nekoliko mjeseci, otkako je ChatGPT eksplodirao na sceni, što je potaknulo pozive na moratorij dok se razmatraju implikacije te tehnologije. Takvi su pozivi "živi dokaz da nam treba instrument" za predviđanje, rekao je Fasel za AFP, no upozorava da je ChatGPT sitnica u usporedbi s onim što dolazi.
Podatkovne tvrtke imaju veću moć od država
Guehenno je pak rekao da je slična vježba provedena prije 20 godina, možda ne bismo bili toliko iznenađeni današnjim utjecajem Facebooka jer bi politički čelnici mogli vidjeti njegov razorni potencijal. Istaknuo je da su velike podatkovne tvrtke poput Microsofta, Googlea i Amazona sada stekle veću moć od mnogih država.
Pitanje upravljanja tim novim centrom moći, a to je upravljanje podacima, na samom je početku, smatra Guehenno.
Izvor: Science Alert
