U analima tehnoloških šala, Googleovi suosnivači Larry Page i Sergey Brin stajali su kao vječiti zafrkanti, oslobađajući neobične koncepte na dan šale (prvi travnja) od početka njihove tvrtke. Među njihovim šalama, jedna je godina sadržavala popis poslova za istraživački centar Copernicus na Mjesecu, dok se druga hvalila planovima za tražilicu tipa "ogrebi i ponjuši". Sve te prvotravanjske ludorije postale su sinonim za Googleov nestašluk, pripremajući teren za revolucionarno otkriće.
I onda je nastao Gmail, zamisao rođena prvog travnja prije dva desetljeća, reklamirajući naizgled smiješan prostor za pohranu od 1 gigabajta po korisničkom računu – količinu pohrane prostora koja je u međuvremenu zasjenjena današnjim tehnološkim standardima. No, 2004. godine je to bio kvantni skok, naspram patuljastim ponudama konkurenata, za 250 do 500 puta.
Inicijalni skepticizam
Marissa Mayer, bivša izvršna direktorica Googlea uključena u početak Gmaila, prisjetila se naglaska početnog predstavljanja Gmaila na "pohrani, pretraživanju i brzini".
U svojim počecima Gmailova odvažna premisa izazvala je skepticizam. Bivši Googleov inženjer Paul Buchheit prisjetio se nevjerojatnosti koja je pratila njegovo lansiranje. Promijenio je percepciju ljudi o vrstama aplikacija koje su moguće unutar web preglednika, rekao je Buchheit.
Ipak, iza hirovite fasade ležale su godine pedantnog razvoja, kodnog naziva "Caribou", što je bio naklon apsurdnosti koju je prihvatila Googleova kultura.
Associated Press, u početku skeptičan, svjedočio je predstavljanju Gmaila iz prve ruke u Googleovom sjedištu u Mountain Viewu. Sam Larry Page demonstrirao je elegantan dizajn pristigle pošte i njegovu munjevito brzu funkcionalnost, izostavivši gumb za brisanje emailova - što je tada dokaz njegove velike pohrane i robusnih mogućnosti pretraživanja. "Mislim da će se ovo ljudima doista svidjeti", pronicljivo je prije 20 godina primijetio Page.
Od optimistične prognoze, do gigantskog uspjeha
Pageova prognoza pokazala se točnom. Gmail se danas može pohvaliti s nevjerojatnih 1,8 milijardi aktivnih računa, od kojih svaki nudi 15 gigabajta besplatnog prostora za pohranu – što je još jedan dokaz njegove trajne privlačnosti. Gmail je pokrenuo i rastuće tržište za dodatnu pohranu, unosan pothvat za tehnološke divove poput Googlea i Applea.
Osim revolucioniranja e-pošte, Gmail je katalizirao Googleovo širenje u tehnološkog titana. Postavio je i put kasnijim inovacijama kao što su Google Maps, Docs, YouTube, Chrome i Android, svaka od kojih je učvrstila Googleovu dominaciju u raznim digitalnim područjima. Međutim, Gmailovo uvođenje skeniranja e-pošte za ciljano oglašavanje signaliziralo je širu ambiciju, naglašavajući Googleov doseg koji se stalno širi.
U početku je ekskluzivnost Gmaila potaknula mahnitu potražnju, a pozivnice su postale tražena roba. Unatoč ograničenom kapacitetu pri lansiranju, privlačnost Gmaila je ostala prisutna, s pozivnicama koje su postizale pretjerano visoke cijene na eBayu. Ipak, kako se Googleova infrastruktura širila, Gmail se postupno demokratizirao, što je kulminiralo njegovom univerzalnom dostupnošću do Valentinova 2007. godine.
No unato uspjesima Gmaila, Google nikada nije izgubio svoju sklonost prema nestašlucima. Prvog travnja 2007. godine zadirkivali su korisnike s "Gmail Paperom", šaljivom značajkom koja nudi ispis arhive e-pošte korisnika na nekonvencionalnim materijalima, odnosno "94-postotnom ispljuvku organske soje nakon konzumacije".
Izvor: AP
