Posljednjih dana čitamo brojne superlative o donedavno nepoznatoj kineskoj kompaniji koja je napravila AI model koji se po svojim performansama može nositi i s ChatGPT-jem i drugim dobro poznatim chatbotovima te asistentima baziranim na umjetnoj inteligenciji. No za razliku od njih, DeepSeek R1 koristi starije i manje napredne čipove te troši puno manje energije. Očekivalo se kako će se na infrastrukturu za AI potrošiti bilijuni dolara, no ta je kineska kompanija poljuljala ta očekivanja jer - zašto trošiti tako puno ako sličan učinak može imati korištenje puno jeftinijeg hardvera koji troši manje resursa?
Pojava takvog oblika umjetne inteligencije u kratko je vrijeme srušila burze te izbrisala više od bilijun dolara tržišne vrijednosti tehnoloških kompanija, pri čemu je najteže stradala Nvidia, tvrtka koja svoj veliki rast može zahvaliti upravo umjetnoj inteligenciji, odnosno njihovu hardveru koji se koristi za treniranje te tehnologije. Cijena dionica u međuvremenu je ponovno skočila, tržišna vrijednost Nvidije i dalje je veća od tri bilijuna dolara, dok se dionica Microsofta vratila na staro, a onda opet završila u minusu, no ne zbog DeepSeeka, već nakon najave o slabijim financijskim rezultatima za aktualni kvartal.
Iako je jasno zašto je pojava DeepSeekova AI modela unijela nemir među investitorima, dio stručnjaka i analitičara pita se jesu li oni pretjerali s panikom i apokaliptičnim predviđanjima i najavama. Smatraju kako postoji i druga strana medalje korištenja puno jeftinije tehnologije. A ta druga strana u biti je jako dobra vijest za sve kompanije koje razvijaju i treniraju AI.
Kako su to objasnili na Business Insideru, razmišljanje iza takve teorije prilično je jednostavno. Ako se pojavi još učinkovitija umjetna inteligencija, to samo znači da će se povećati i ubrzati njezina prihvaćenost, što će na kraju ponovno rezultirati povećanjem potražnje za AI uslugama i hardverom poput Nvidijinih čipova.
Ne treba paničariti
Pojava DeepSeeka R1 nije loša vijest za potražnju za računalima, objasnio je za BI analitičar Ender Analyticsa Hamish Law. S tim razmišljanjem slaže se i Satya Nadella, izvršni direktor Microsofta, koji se pozvao na Jevonsov paradoks. Riječ je o ideji da, kako trošak korištenja nekih resursa pada, to neće utjecati na pad, već - rast potražnje. Kako je napisao u objavi na društvenoj mreži X, kako umjetna inteligencija postane sve učinkovitija i pristupačnija, tako će značajno porasti njezino korištenje i pretvorit će se u nešto čega se ljudi neće moći zasititi.
Na Jevonsov paradoks pozivaju se i analitičari Bernsteina, koji su u svojoj bilješci za investitore početkom tjedna napisali kako početna reakcija na tu situaciju ne uključuje paniku jer bi ona na kraju trebala rezultirati povećanjem potražnje i korištenja tehnologije. Slično razmišlja i izvršni direktor Intela Pat Gelsinger, koji je također naglasio tržišne zakone prema kojima, ako nešto postane dramatično jeftinije, značajno će se proširiti tržište za te proizvode.
Bit će zanimljivo pratiti situaciju na burzi i općenito s DeepSeekom sljedećih dana. Kako je to objasnio analitičar iz Morningstara Javier Correonero, investitori će ipak biti na oprezu te se postavlja pitanje je li zaista potrebno trošiti milijarde dolara na nove čipove ili će se kompanije sada fokusirati na optimizaciju postojeće AI infrastrukture kako bi pokušali iz nje izvući bolje rezultate, bez potrebe za velikim ulaganjima.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
