Napokon znamo zašto neki nakon mršavljenja, brzo vrate mukom izgubljene kilograme

Nova znanstvena otkrića rasvjetljavaju kako biološki mehanizmi, a ne samo čimbenici ponašanja, mogu doprinjeti vraćanju teško izgubljenih kilograma.

Branimir Vorša | 19.11.2024. / 16:10

Mršavljenje, ilustracija
Mršavljenje, ilustracija (Foto: Getty Images)

Povratak težine nakon značajnog gubitka kilograma kod pretilih pojedinaca može biti rezultat trajnih promjena u DNK masnih stanica, što nudi potencijalne uvide u buduće tretmane protiv pretilosti.

Otprilike 85 posto osoba s pretilošću ili prekomjernom tjelesnom težinom koje izgube najmanje 10 posto svoje tjelesne težine, povrate je unutar godinu dana. Iako je dugoročno održavanje niskokalorične prehrane izazovno, vjerojatno igra manju ulogu u povratu kilograma.

Nije moguće da svi nemamo dovoljno snage volje da održimo izgubljenu težinu, kaže Laura Catharina Hinte sa Saveznog instituta za tehnologiju u Zürichu u Švicarskoj.

Istraživanja pokazuju da mozak smatra brzi gubitak masti opasnim, potičući tijelo da štedi energiju. Kako bi dalje istražio, Hintein tim proučavao je masno tkivo 20 osoba s pretilošću prije i dvije godine nakon barijatrijske operacije, uspoređujući ga s masnoćom 18 osoba zdrave tjelesne težine. Sekvenciranjem RNK u masnim stanicama identificirali su više od 100 promijenjenih RNK molekula povezanih s upalom i poremećenim skladištenjem masti kod osoba s pretilošću, što se zadržalo čak i nakon gubitka težine. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu Nature.

Ferdinand von Meyenn, također sa Saveznog instituta za tehnologiju u Zürichu, objašnjava da te promjene pojačavaju upalu i ometaju način na koji masne stanice pohranjuju i sagorijevaju mast, povećavajući vjerojatnost budućeg debljanja.

Studije na miševima pokazale su da su prethodno pretili miševi znatno više dobili na težini na dijeti bogatoj masnoćama nego miševi zdrave težine i pohranili više masti i šećera u svoje masne stanice.

Tim je također otkrio epigenetske oznake na DNK koje pokreću navedene promjene na RNK. Iako nisu izravno primijećeni kod ljudi, ti se nalazi vjerojatno prenose na različite vrste, kaže Henriette Kirchner sa Sveučilišta u Lübecku u Njemačkoj, koja nije sudjelovala u istraživanju.

U desetljećima koja dolaze, lijekovi koji ciljaju na epigenetiku mogli bi pomoći u liječenju pretilosti, dodaje ona.

Izvor: New Scientist

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti