Na minijaturnoj svinji uspješno je testiran mekani robot, koji se umeće kroz sićušnu rupu u lubanji i koji može rasporediti svojih šest nogu ispunjenih senzorima na površini mozga. Isti robot bi se u budućnosti mogao proširiti i na testiranje na ljudima.
Navedeni koncept nudi manje invazivan pristup za postavljanje elektroda na površinu mozga, u usporedbi s tradicionalnom metodom, u kojoj kirurzi izrezuju rupu u lubanji veličine uređaja koji se umeće. Ako se novi, mekani robot pokaže sigurnim i učinkovitim kod ljudi, mogao bi pomoći u praćenju, pa čak i liječenju ljudi koji imaju epileptične napadaje ili druge neurološke poremećaje.
Zapravo postoji stvarno velika površina koju možete dosegnuti bez velike kraniotomije, kaže Stéphanie Lacour sa Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju u Lausanni.
Karakteristike robota
Mekani robot dugačak je 2 centimetra, a noge su mu prvenstveno izrađene od fleksibilnog silikonskog polimera. Noge nalikuju zakrivljenim cvjetnim laticama koje se spiralno okreću oko središnjeg tijela, a kada su potpuno raširene pokrivaju promjer od 4 centimetra. Svaka noga isto tako sadrži elektrode za praćenje aktivnosti mozga. Noge tog robota se šire tako da se pune tekućinom koja ih gura prema van.
Noge tog robota bi se mogle produžiti na 8 ili 10 centimetara u budućim prototipovima i to bez potrebe za povećanjem veličine rupe u lubanji potrebne za njegovo umetanje, kaže Sukho Song Lacourin kolega s istog navedenog instituta te isto tako i član znanstvenog tima koji je napravio spomenutog robota.
Dosadašnja testiranja i rezultati
Robot je prvo testiran na modelu mozga napravljenom od plastike i hidrogela. Švicarski znanstvenici su također pokazali kako mogu postaviti jednu, ravnu robotsku nogu, dugu 15 milimetara, na mozak male svinje iz Göttingena. U testiranju na živoj životinji, elektrode mekog robota zabilježile su obrasce moždane aktivnosti, dok su istraživači električno stimulirali njušku svinje. Studija vezana za to objavljena je u časopisu Science Robotics.
Postavljanje mekog robota na površinu mozga izazovno je, jer između ljudskog mozga i lubanje praktički nema razmaka. U prosjeku je riječ o razmaku od samo 1 milimetar, kaže Lacour. Znanstvenici su stoga dizajnirali noge mekog robota da se lagano šire, kako bi se izbjegao preveliki pritisak na mozak i potencijalne neželjene posljedice uzrokovane prevelikim pritiskom. Senzori naprezanja ugrađeni u svaku nogu prenose informacije o tome kada su noge robota potpuno postavljene, bez potrebe za dodatnim kamerama ili vanjskim senzorima.
Njihova inovativna upotreba senzora naprezanja... ima potencijal smanjiti potrebu za postoperativnim slikanjem i skratiti vrijeme provedeno u operacijskoj sali, kaže Damiano Barone sa Sveučilišta u Cambridgeu.
Nakon što je zadatak praćenja mozga dovršen, noge robota se ispuhuju tako da kirurg robota može lako izvući. Znanstvenici planiraju s vremenom proširiti meki robot za testiranje na ljudima kroz start-up tvrtku Neurosoft Bioelectronics.
Izvor: New Scientist
