Misija Perseverance koja je na Mars poslala rover Perseverance i helikopter Ingenuity oduvijek je bila zamišljena kao misija istraživanja tog Crvenog planeta. Misija koja ju je trebala naslijediti trebala je donijeti na Zemlju sve one uzorke koje je rover Perseverance prikupio tijekom svog putovanja površinom Marsa.
No, iako su znanstvenici na Zemlji željni uzoraka s Marsa, čini se kako ih neće vidjeti niti moći istraživati još neko vrijeme.
Nakon što je u rujnu 2023. godine neovisni odbor kritizirao NASA-in plan da se uzorci vrate tek 2040. godine te troškove misije koji su dosegnuli 11 milijardi dolara, u NASA-i su odlučili odgovoriti na te kritike.
Tako je NASA-in administrator Bill Nelson na konferenciji za novinare otkrio napredak agencije u programu vraćanja uzoraka s Marsa, uključujući traženje inovativnih dizajna za vraćanje vrijednih uzoraka s Marsa na Zemlju. Kako je istaknuo, takvi uzorci ne samo da će pomoći da razumijemo formiranje i evoluciju Sunčevog sustava, već se mogu koristiti za pripremu budućih ljudskih istraživača i za pomoć u NASA-inoj potrazi za znakovima drevnog života.
Istaknuo je kako je NASA predana misij povrata uzorka s Marsa, što je bio i dgoročni cilj međunarodnog istraživanja koje traje posljednja dva desetljeća. Podsjetimo, NASA-in rover Perseverance prikuplja uzorke otkako je sletio na Mars 2021. godine. Nelson je istaknuo kako bi u konačnici na Zemlju trebalo biti vraćeno tridesetak uzoraka.
Povratak uzorka s Marsa bit će jedna od najsloženijih misija koje je NASA ikada poduzela. Zaključak je da je proračun od 11 milijardi dolara preskup, a datum povratka 2040. predaleko, rekao je Nelson. Sigurno slijetanje i prikupljanje uzoraka, lansiranje rakete s uzorcima s drugog planeta – što nikada prije nije učinjeno – i siguran transport uzoraka više od 53 milijuna kilometara natrag na Zemlju nije mali zadatak. Moramo gledati izvan okvira kako bismo pronašli put naprijed koji je i pristupačan i vraća uzorke u razumnom roku.
Naime, Neovisni odbor procijenio je da troškovi Misije povratka ne bi trebali koštati više od 5 do 7 milijardi dolara. Nelson ističe kako je ta procjena preniska i značila bi da bi se drugi svemirski programi morali ili obustaviti ili ograničiti.
Stoga su se u NASA-i okrenuli svim svojim partnerima i centrima, od JLP-a do NASA-inih centara i partnera diljem svijeta. I od njih zatražili da do jeseni predlože kako bi se moglo vratiti uzorke na Zemlju po cijeni koju je Neovisni odbor naveo. Osim toga, NASA će i od industrije tražiti prijedloge arhitekture koji bi mogli vratiti uzorke 2030-ih godina, a smanjit će troškove, rizik i složenost misije.
NASA se bavi vizionarskom znanošću - a vraćanje raznolikih, znanstveno relevantnih uzoraka s Marsa ključni je prioritet, rekla je Nicky Fox, pridružena administratorica iz Uprave za znanstvene misije, u sjedištu NASA-e u Washingtonu. Kako bismo organizirali misiju na ovoj razini složenosti, koristimo desetljeća lekcija o tome kako voditi veliku misiju, uključujući uključivanje ulaznih podataka koje dobivamo provođenjem neovisnih pregleda. Naši sljedeći koraci omogućit će nam da provedemo ovu transformacijsku misiju naprijed i pružimo revolucionarnu znanost s Marsa – pružajući kritične nove uvide u podrijetlo i evoluciju Marsa, našeg solarnog sustava i života na Zemlji.
Fox je dodala kako će naglasak biti na razmišljanju izvan okvira i inovativnosti, kako bi se ostvario cilj povratka uzoraka na Zemlji. Primjerice, to može uključivati i manju letjelicu koja bi se spustila na površinu Marsa i pokupila uzorke, a koja bi bila izdržljivija nego ona koja je planirana u originalnom planu.
Podsjetimo, nakon što letjelica prikupi uzorke koje je Perseverance uzeo, letjelica bi ih trebala dovesti do letjelice Earth Return Orbiter (ERO) koju će poslati ESA. Nakon što uzorci dođu na ERO, moraju proći kroz dekontaminaciju i zaštitu te se vratiti na Zemlju.
No, ako NASA zaista želi u 2030-ima dovesti uzorke natrag, znači da bi već početkom 2030. trebalo krenuti sa slanjem letjelica i ERO prema Marsu. Hoće li i uspjeti u tome, ovisi ne samo o budžetu koji NASA bude imala u sljedećih nekoliko godina, već i budžetu koji će ESA moći odvojiti za izgradnju i slanje letjelice.
Pokušat ćemo održati uravnoteženi znanstveni portfelj, istaknuo je na kraju Nelson.
