Pandemija COVID-19 koja je odnijela više od 3,3 milijuna ljudskih života u svijetu dok su se deseci milijuna zarazili virusom i koja je nanijela velike štete svjetskom gospodarstvu "možda je mogla biti izbjegnuta", smatraju neovisni stručnjaci koje je angažirao WHO.
U izvješću objavljenom u srijedu, oni ocjenjuju da je pandemija istinski "Černobilj 21. stoljeća" i pozivaju da se hitno provedu velike reforme sustava za upozoravanje i prevenciju u nadi da će ova pandemija "biti posljednja".
Situacija u kojoj se danas nalazimo možda se mogla izbjeći, rekla je supredsjedateljica panela, Ellen Johnson Sirleaf, bivša predsjednica Liberije.
Shvaćamo da su ljudi ljuti i uznemireni ... ali ne postoji samo jedna osoba ili nacija koja je odgovorna, kazala je.
Bivši američki predsjednik Donald Trump krivio je za pandemiju i svjetsku gospodarsku krizu Kinu i WHO.
Ova situacija posljedica je bezbroj neuspjeha, neznanja i kašnjenja u pripremi odgovora" na pandemiju, kazala je Sirleaf.
Izvješće kaže da je "jasno da su kombinacija loših strateških odluka, manjka volje da se pozabavi nejednakostima i sustava kojem manjka koordinacije stvorili toksičan koktel koji je omogućio pandemiji da se pretvori u katastrofalnu humanu krizu".
Kasnilo se posvuda
Neovisni panel WHO-a, koji čini 13 osoba i stručnjaka, proučavao je zadnjih osam mjeseci međunarodni odgovor na pandemiju, uključujući WHO-a.
WHO se od početka krize kritizira zbog njegove reakcije, primjerice zato što je kasno preporučio nošenje zaštitnih maski. SAD je WHO optužio da je previše popustljiv prema Kini, gdje se koronavirus prvi put pojavio, i da je sa zakašnjenjem proglasio izvanrednu situaciju. Kinu se pak optužuje da je pokušavala prikriti epidemiju.
Naravno, možemo reći da je bilo očitih kašnjenja u Kini, ali kašnjenja je bilo posvuda, rekla je bivša premijerka Novog Zelanda, Helen Clark, supredsjednica stručne skupine.
Kada su WHO-u počele pristizati informacije, organizacija nije očito bila sposobna provesti istragu i potom brzo potvrditi da se razvija opasna epidemija, kazala je.
Dok se virus širio, informacije su se gomilale a odluke odgađale u očekivanju odgovora na mukotrpne razmjene službenih poruka.
"Prošlo je previše vremena" između obavijesti o prvim slučajevima u drugoj polovici prosinca 2019. i WHO-ove odluke da 30. siječnja proglasi izvanredno stanje na globalnoj razini, što je najviši stupanj uzbune.
Stručnjaci smatraju da se to moglo učiniti barem nakon prvog sastanka WHO-ova kriznog odbora 22. siječnja.
Države su shvatile ozbiljnost opasnosti tek kada je glavni direktor WHO-a Tedros Ghebreyesus 11. ožujka objavio da je posrijedi pandemija, kazala je Clark.
Veljača 2020. izgubljeni mjesec
Veljača 2020. bila je "izgubljeni mjesec" tijekom kojeg su mnoge države trebale djelovati.
Kašnjenja, oklijevanja i poricanja omogućili su epidemiji, a potom pandemiji da se razmaše, zaključuje izvješće.
Stručnjaci preporučuju vladama i međunarodnoj zajednici da bez odgađanja usvoje skup reformi u cilju preobrazbe svjetskog sustava za pripremu, uzbunjivanje i odgovor na pandemije.
Izvješće iznosi nekoliko prijedloga, među kojima je uspostava Svjetskog vijeća za borbu protiv zdravstvenih prijetnji, kao i uspostava novog svjetskog nadzornog sustava koji bi bio posve transparentan.
Taj bi sustav omogućio WHO-u da odmah objavi informacije o epidemijama koje bi se mogle pretvoriti u pandemiju a da ne traži odobrenje država.
Izvješće donosi i niz preporuka koje bi trebalo odmah provesti kako bi se zaustavilo širenje COVID-19, pozivajući bogate zemlje da osiguraju više od dvije milijardi doza cjepiva do sredine 2022., od čega najmanje milijardu do rujna ove godine.
