Više od 200 ravnateljica i ravnatelja hrvatskih škola sudjelovalo je na konferenciji "Izvrsnost u obrazovanju" koju je organizirao novoosnovani Zavod za kvalitetu obrazovanja koji počinje djelovati u sklopu vodeće privatne obrazovne organizacije u Hrvatskoj – Algebre.
Konferencija je organizirana kako bi se predstavile uspješne obrazovne prakse europskih zemalja i usporedile s obrazovanjem u Hrvatskoj, kako bi prepoznali dobre prakse upravljanja obrazovnom institucijom, razvoj ljudskih resursa u organizaciji, brandiranje i promociju obrazovnih organizacija, utjecaj obrazovanja na gospodarstvo i dr.
Na konferenciji su predstavljeni aktualni hrvatski i svjetski trendovi te je razmotrena i disproporcija obrazovne ponude i želja odnosno potreba poslodavaca za kadrovima. Analiza postojećeg stanja u sustavu osnovnog i srednjeg školstva, prikazana na konferenciji, identificirala je snage ali isto tako i probleme odnosno izazove s kojima se danas susreće hrvatski obrazovni sustav.
Obrazovanje direktno utječe na razvoj društva i kvalitetu života svake nacije. Moramo nastaviti raditi na viziji budućeg sustava te ambiciozno graditi konkurentno obrazovanje, što uključuje i nastavak implementacije reformi. No, moramo biti spremni i na provedbu brojnih drugih promjena koje će obrazovanje učiniti konkurentnijim – od osnovne škole do visokog obrazovanja. Nažalost, kao društvo smo pokazali da u zadnjih petnaestak godina nismo uspjeli provesti značajnije promjene – od funkcionalne implementacije bolonjske reforme studiranja preko uvođenja značajnije ovisnosti financiranja visokog obrazovanja o ostvarenim rezultatima, pa do kurikularne reforme. Ako iz takvih iskustava išta možemo zaključiti, onda je to da kao društvo nismo spremni na promjene koje dolaze odozgo i koje imaju ambiciju značajnije izmijeniti sustav obrazovanja. Kako vjerujem da previše vremena za promjene više nemamo, moramo biti spremni i na strategiju kontinuiranih malih promjena koje kreću iz samih škola. Volio bih da na tom tragu prije svega krenemo mijenjati kulturu unutar samih škola kroz promociju primjera dobre prakse, entuzijazma i izvrsnosti, naglasio je dr.sc. Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra, otvarajući konferenciju i govoreći o budućnosti obrazovanja u Hrvatskoj.
Govorilo se i o mogućim unaprjeđenjima rada pojedinih škola, ali i načinu na koji ravnatelji, već danas, mogu svoju školu učiniti privlačnom budućim učenicima, i roditeljima, kako ostvariti suradnju s gospodarstvom, kako dodatnim aktivnostima utjecati na kvalitetu škole, kako primjenjivati tehnike upravljanja ljudskim potencijalima i sl.
Sudionici konferencije imali su priliku čuti i kako voditi timove u razdoblju prilagodbe, koje marketinške alate koristiti u stvaranju branda i kulture vlastite škole i kako istaknuti svoje prednosti s ciljem izgradnja povjerenja učenika i roditelja, ali i kako repozicionirati školu u lokalnoj zajednici. Primjeri dobre prakse predstavljeni na konferenciji ilustrirali su kako već danas u svakoj od škola može započeti provođenje internih reformi i rad na pozitivnim promjenama.
Hrvatska je 58. po globalnom indeksu kreativnosti, a postoji korelacija tog indeksa s BDP-om kao i s globalnim indeksom konkurentnosti pojedine države. Ovim rezultatima na globalnoj ljestvici svakako ne bismo trebali biti zadovoljni. U SAD-u će pola postojećih poslova nestati do 2035., a u Ujedinjenom Kraljevstvu jedna trećina. Poslovi koji će 'preživjeti' kao i novi poslovi budućnosti imat će jednu dominantnu zajedničku karakteristiku: kreativnost. Pravo je pitanje sljedeće: Kako obrazovati učenike i studente za zanimanja koja još ne postoje, koristeći tehnologije koje još nisu osmišljene, tako da budu sposobni rješavati probleme za koje trenutačno uopće nisu svjesni da postoje?, rekao je doc.dr.sc. Robert Kopal, državni tajnik i vanjski predavač na Visokom učilištu Algebra, govoreći o kreativnosti i inovativnosti u obrazovnom sustavu.
Konferenciju je zatvorila voditeljica Algebrinog Zavoda za kvalitetu obrazovanja, Irena Donaj, najavljujući Algebrine konkretne edukativne radionice za ravnatelje, učitelje, nastavnike i stručne suradnike iz područja razvoja osobnih i poslovnih kompetencija te podršku razvoja kreativnosti i inovativnosti kod djece i učenika kao Algebrin doprinos podizanju standarda obrazovanja u Hrvatskoj.
