Nova studija razbila poznato da Vincijevo pravilo: " Postoji malo dokaza da se ono dosljedno događa"

Poznati renesansni umjetnik i znanstvenik, Leonardo da Vinci, poznat je i po prijedlogu pravila o rastu drveća. Prema da Vinciju, debljina grane ili debla drveta, jednaka je ukupnoj debljini njegovih grana. Iako je njegov koncept stoljećima utjecao na biološke modele drveća, nedavna studija dovodi u pitanje njegovu valjanost.

tri vijesti o kojima se priča Dobro čitajte što piše Oprez! Ugledate li ovo upozorenje na Gmailu, vjerojatno vas pokušavaju hakirati Za sve koji žive u gradovima Spavajte u mraku, zaštitite srce: Znanstvenici upozoravaju na skrivenu prijetnju Bitan je volumen, a ne intezitet Velika norveška studija potvrdila da je Hipokrat bio u pravu: "Ovo je najbolji lijek za čovjeka"

Stuart Sopp i Ruben Valbuena, znanstvenici za biljke, ispitivali su odnos između žila u drveću i okolne strukture drveća. Njihov je cilj bio osigurati točne modele rasta stabala, ključne za razumijevanje otpornosti stabala na sušu i njihovog skladištenje ugljika.

Zbog globalnog zatopljenja mijenja se način na koji raste drveće

Mnogi biološki modeli drveća od tada su crpili inspiraciju iz Leonardovog pravila... unatoč tome što postoji malo dokaza da se pravilo dosljedno događa, navode ističu autori nove studije, objavljene u časopisu PNAS.

Dosad su samo sumnjalo u to pravilo

Moderna mjerenja već su izazvala sumnje u vezi s da Vincijevim "pravilom drveća". Autori nove studije su sugerirali da širina i duljina grana bolje predstavljaju strukturu grana drveća. Štoviše, Sopp i Valbuena otkrili su da se interna arhitektura stabla, posebno žile kojima putuje voda, ne mogu pridržavati da Vincijevog omjera, zbog mehanike fluida.

Njihovo modeliranje unutarnje hidraulike drveća otkrilo je da se žile šire kako se grane stanjuju prema vrhovima drveća kako bi se održala dovoljna sila za transport vode. Ovaj obrazac rasta optimizira korištenje ugljika za učinkovit krvožilni sustav drveta.

Bolje razumijevanje kako stabla hvataju ugljik iz atmosfere

Šume diljem svijeta skrivaju brojne tajne, njih više od 9000 tvrde znanstvenici

Taj novi omjer pomoći će u izračunavanju razine globalnog hvatanja ugljika koju obavljaju stabala, objašnjava Sopp, student diplomskog studija okoliša.

Revidirani model Soppa i Valbuene također poboljšava razumijevanje biljnih sustava i može objasniti zašto su velika stabla osjetljivija na sušu i klimatske promjene. Pročišćava i teoriju metaboličkog skaliranja, koja predviđa kako se atributi biljaka skaliraju s veličinom.

Sopp i Valbuena predviđaju pomno ispitivanje svog modela, slično raspravama oko teorije metaboličkog skaliranja. Međutim, njihov rad predstavlja korak naprijed u razumijevanju ranjivosti stabala na izazove okoliša. Isto tako, nastoje potaknuti daljnja istraživanja za provjeru empirijskih podataka dok usavršavaju svoje modele rasta biljaka.

Izvor: Science Alert