Nova američka studija koja se bavila učincima umjetnog zaslađivača aspartama na miševima sugerira da njegovo konzumiranje potiče tjeskobu.
Aspartam je odobrila američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) 1981. godine i otad se široko koristi u niskokaloričnoj hrani i pićima. Danas se nalazi u gotovo 5000 različitih proizvoda koje konzumiraju odrasli i djeca u SAD-u.
U navedenoj studiji koja je objavljena u znanstvenom časopisu PNAS miševi su pokazali tjeskobnije ponašanje u posebno dizajniranim testovima raspoloženja kad su dobili pristup vodi zaslađenoj s 15 posto maksimalno dnevno preporučene količine aspartama za ljude koju preporučuje FDA.
Učinak se prenosi i na buduće generacije?
Još je fascinantnije to da su se učinci mogli vidjeti i u potomcima tih miševa i do dvije naredne generacije. Drugim riječima, nisu ugroženi samo oni koji konzumiraju umjetni zaslađivač već i njihova djeca i djeca njihove djece, a znanstvenici nastavljaju istraživanja baš u tom smjeru.
Kako bi se to moglo dogoditi, još nije u potpunosti shvaćeno, ali se uklapa u nove dokaze koji sugeriraju da epigenetske oznake doista mogu ostati netaknute kroz brojne generacije.
Ovo istraživanje pokazuje da se moramo osvrnuti na čimbenike okoliša jer ono što vidimo danas nije samo ono što se događa danas već i ono što se dogodilo prije dvije generacije, a možda i prije toga, kaže neuroznanstvenik Pradeep Bhide sa Sveučilišta Florida State u SAD-u.
Značajne promjene u dijelu mozga
Tjeskoba je u istraživanju mjerena nizom testova labirinta na nekoliko generacija miševa. Znanstvenici su isto tako napravili sekvenciranje RNK-a na ključnim dijelovima njihovih živčanih sustava kako bi se utvrdilo kako su se geni tkiva izražavali. Otkrili su značajne promjene u amigdali, dijelu mozga povezanim s regulacijom tjeskobe.
Poznato je da kad se unese u organizam, aspartam se razgrađuje na asparaginsku kiselinu, fenilalanin i metanol te da svi ti spojevi mogu utjecati na središnji živčani sustav čovjeka. To je podiglo i pitanja o nuspojavama na taj zaslađivač kod ljudi.
Znanstvenici su primijetili jasne promjene u ponašanju miševa i povezali ih s promjenama u aktivnosti gena, no i dalje je riječ tek o aproksimaciji sličnih tjeskobnih ponašanja kod ljudi.
Bila je to tako jaka osobina slična tjeskobi da mislim da nitko od nas nije očekivao da ćemo je vidjeti. Bilo je potpuno neočekivano. Obično vidite suptilne promjene, kaže Sara Jones, diplomirana asistentica na Sveučilištu Florida State.
Diazepam poništio učinak zaslađivača
Miševi su se oporavili od tjeskobe kad su primili doze diazepama (bivši Valium) jer taj lijek pomaže regulirati iste putove u mozgu koji su promijenjeni djelovanjem aspartama.
Znanstvenici su već prije razmatrali veze između aspartama i tjeskobe. Druge studije na životinjama nisu pronašle promjene u ponašanju sličnom tjeskobi kod štakora koji su dobivali umjetne zaslađivače, što sugerira da je potrebno još puno raditi kako bi se razumjelo što se događa.
Ipak, na temelju novog istraživanja, američki znanstvenici pozivaju na oprez. Prijašnja istraživanja povezala su umjetna sladila s rakom i promjenama u crijevnim bakterijama koje dovode do nepodnošenja glukoze; tjeskoba je sada možda još nešto što treba razmotriti.
Sve to ipak još uvijek treba ponoviti i u istraživanjima na ljudima, a postojanje znakova tjeskobe kod miševa dobar je razlog za daljnje istraživanje u tom smjeru.
Stoga bi ljudska populacija izložena riziku od potencijalnih učinaka aspartama na mentalno zdravlje mogla biti veća od trenutačnih očekivanja koja uključuju samo pojedince koji konzumiraju aspartam, zaključuju autori studije.
Izvor: Science Alert
