Paradoks Schrödingerove mačke, koji je predložio austrijski fizičar Erwin Schrödinger još 1935. godine, ostaje ključna zagonetka u kvantnoj mehanici. Riječ je o misaonom eksperimentu u kojem je austrijski fizičar tvrdio da je mačka, koja je zatvorena u kutiji, uhvaćena u stanju između života i smrti, ilustrirajući tako osobitosti kvantnih stanja.
Fizičari Philipp Strasberg, Teresa E. Reinhard i Joseph Schindler s Autonomnog sveučilišta u Barceloni sada predlažu novo objašnjenje za taj misaoni eksperiment, temeljeno na teoriji multisvemira. Ta teorija tvrdi da svaka kvantna mogućnost tvori vlastiti svemir. Primjenom tih načela, navedeni tim pokazao je kako kvantna zapetljanost unutar okoline tjera Schrödingerovu mačku u konačno stanje - živa ili mrtva, no nikad oboje.
Albert Einstein je slavno odbacio kvantnu neizvjesnost, rekavši da se Bog "ne kocka". Ipak, stoljeće kasnije, kvantna mehanika nastavlja izazivati naše razumijevanje stvarnosti. Pristup više svjetova predviđa stanje svake čestice kao zaseban svemir. Kada su ta stanja u interakciji s ogromnim, složenim okruženjem, samo jedno postaje stvarno, potiskujući sve druge mogućnosti.
Izračuni znanstvenika otkrivaju da ogromna složenost svemira - koja obuhvaća mačku, njezinu kutiju, promatrače i više od toga - stvara brze interakcije. Te interakcije razrješuju kvantnu dvosmislenost, ostavljajući jedno, različito stanje.
Budući da predmeti svakodnevnog života sadrže ogroman broj čestica, to objašnjava zašto nam multisvemir nije izravno vidljiv, pišu autori studije koja je objavljena u časopisu Physical Review X.
Unatoč tome što nudi jasniju vizualizaciju odabira kvantnog stanja, ta nova hipoteza pretpostavlja da svemiri međusobno djeluju na sličan način i zanemaruje učinke opće relativnosti. Mogućnost mješovitog stanja, živa i mrtva mačka, time ostaje teoretski otvorena.
Za sada, Schrödingerova mačka opstaje kao uvjerljiva metafora za neriješene misterije kvantne mehanike. Taj paradoks obuhvaća polje u kojem se granice stvarnosti i mogućnosti nastavljaju širiti.
Izvor: Science Alert