Zanimljivo nedavno znanstveno istraživanje dovodi u pitanje dugogodišnje uvjerenje da bi ekstremna tjelovježba mogla biti štetna za zdravlje. Iako se pretjerana tjelesna aktivnost povezuje sa srčanim problemima, nova otkrića sugeriraju da pretrčavanje milje (1,6 kilometara) za manje od četiri minute zapravo može dovesti do duljeg životnog vijeka.
Tijekom intenzivnih ili dugotrajnih vježbi izdržljivosti, poput trčanja ili bicikliranja, određeni proteini ukazuju na potencijalnu ozljedu srca, objašnjava Stephen Foulkes, znanstvenik s kanadskog Sveučilišta Alberta.
Što je pokazalo istraživanje?
Kako bi dodatno istražili, Foulkes i njegov tim ispitali su životni vijek 200 sportaša koji su postigli navedeno vrijeme za pretrčavanje 1,6 kilometara, uključujući poznatog neurologa i sportaša Rogera Bannistera, prvu osobu na svijetu za koju je zabilježeno da je prije 70 godina istrčala tu daljinu za manje od 4 minute. Svi sportaši bili su muškarci rođeni između 1928. i 1955. godine.
Od tih sportaša, 60 ih je preminulo do prosinca 2023. godine, s prosječnim životnim vijekom od 73 godine. Ostali živući atletičari imaju prosječnu dob od 77 godina.
Nakon prilagodbe za godinu rođenja, znanstvenici su otkrili da su ti sportaši nadživjeli opću populaciju u prosjeku za 4,7 godina. Zanimljivo je da su oni koji su vrijeme pretrčavanja 1,6 kilometara ispod 4 minute postigli 1950-ih, živjeli više od devet godina duže, dok su oni iz 1960-ih i 1970-ih živjeli 5,5 odnosno 3 godine duže.
Mark Haykowsky, pripadnik znanstvenog tima koji je proveo studiju koja je objavljena u časopisu British Journal of Sports Medicine, sugerira da poboljšano opće zdravlje stanovništva tijekom vremena može utjecati na rezultate studije.
Foulkes pak ističe robusne fiziološke sustave ovih sportaša, sugerirajući njihovu sposobnost oporavka od svakodnevnih stresora.
Poziv na oprez
Međutim, Thijs Eijsvogels sa Sveučilišta Radboud,koji nije sudjelovao u studiji, poziva na oprez, navodeći da ovi rezultati sami po sebi ne pobijaju hipotezu ekstremnog vježbanja. On sugerira da pojedinci s manje ekstremnim rutinama vježbanja ipak mogu imati povoljne ishode.
Izvor: New Scientist
